Krivotvorenje hrane sve češće: U mljeveno meso se stavlja kolagen, a pogledajte kako se još varaju kupci
Na tržištu je sve više krivotvorene hrane, a često građani kupuju namirnice za koje ni ne znaju što zapravo sadrže. Zato i postoje posebne analize kojima se može utvrditi prisutnost neobičnih tvari u namirnicama. Voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane, Dario Lasić je otkrio koje je najčešće krivotvorenje hrane, ali i kako se građane vara na medu, mljevenom mesu, tuni, ali i vinu u koje se stavljaju razni dodaci.
Foto: Unsplash
Kao što smo već pisali ovdje, prema istraživanju europske zastupnice Biljane Borzan 805 ispitanika iz Hrvatske su rekli da misle da ih se najviše vara na medu, a odmah iza njega je na ovom popisu svježe meso. Brine ih i deklaracija proizvoda, a novi podaci su otkrili kako su građani u pravu jer je prošle godine evidentirano 117 opoziva krivotvorenih proizvoda.
Krivotvorenje hrane se može napraviti na više načina
Stanje na tržištu nije najbolje. Osim što su cijene sve veće, građane se također vara i na druge načine. Naime, određeni proizvodi sadrže jeftine dodatke, a prodaju se skuplje. Više o tome je ispričao i Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane, Referentni centar Ministarstva zdravstva.
– Od kategorija koje se najčešće patvore to je med, gdje se dodaju šećeri i eterična ulja koja mogu biti opasna. U mljevenom mesu nalazimo kolagen. Imamo maslinovo ulje koje može biti razrijeđeno jeftinijim verzijama. Tuna se zamjenjuje jeftinijom bonito vrstom ribe koja nema tu kvalitetu, rekao je Lasić za HRT.
Dodatni oprez je potreban i kod vina, jer prema podacima Državnog inspektorata od 14 uzoraka vina, u njih sedam su dodani voda i šećer, od deset bućinih ulja, njih šest su krivotvorene mješavine, a nepravilnosti su uočene i kod drugih proizvoda. U ovim se slučajevima radi o proizvodima koji su krivo deklarirani ili su pomiješani s jeftinim sastojcima. Primjer krivotvorenja je i med kod kojeg se često miješa jeftiniji europski proizvod s domaćim. Kako prepoznati pravi med i kako ga najbolje konzumirati možete saznati u ovom tekstu gdje nam je sve objasnio pčelar Josip Spudić.
Veliki problem je nečitanje deklaracija
Kako doznaju s HRT-a prošle je godine evidentirano 117 opoziva krivotvorenih proizvoda, a česta pogreška su i krivo deklarirani proizvodi ili pak nepažnja građana koji ne čitaju dobro deklaracije.
– Upute i informacije o proizvodu zakonski moraju postojati na deklaraciji. Ako nisu propisno navedeni – institucije moraju obaviti taj posao, a kupac može sebe zaštititi čitanjem deklaracije, rekla je nutricionistica Karmen Matković Melki za HRT.
Dubravka Marija Kreković, voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane je potvrdila ovu teoriju i rekla kako 51 posto ljudi kupuje hranu na osnovi cijene, a ne čita deklaracije. Ovo se pokazalo istinitim i u istraživanju Biljane Borzan koja navodi kako samo 35 posto ispitanih građana redovito čita deklaracije, a čak se 72 posto osoba žali na nerazumljivost i nečitkost deklaracije, dok 91 posto njih kaže da im smeta kada se sastojci koji su uvozni navode kako domaći. Dobar promjer ovoga su suhomesnati proizvodi.
– Sljedeći put kad odete u trgovinu, uzmite suhomesnati proizvod koji se reklamira kao domaće, slavonsko ili dalmatinsko. Zatim pogledajte na deklaraciju odakle je porijeklo glavnog sastojka, odnosno mesa. U velikoj većini slučajeva slovima od nekoliko milimetara piše kako je meso iz EU, iako se proizvod reklamira i prodaje kao domaći. Naravno da se ne može proizvođačima zabraniti korištenje uvozne sirovine, ali se potrošaču mora jasnije i vidljive ukazati na to, upozorila je hrvatska europarlamentarka.
