Vladino ograničavanje cijena za Mirovina.hr komentirao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Krešimira Severa upitali smo kakva je kupovna moć, zašto se ne zamrznu cijene kruha, čekaju li nas poskupljenja te gdje je nestala potrošačka košarica koja se već godinama ne mjeri u Hrvatskoj.
Ilustracija: Pixabay
Kakvi su efekti Vladine mjere ograničavanja cijena 30 artikala, a koja je na snagu stupila početkom ovoga tjedna, pitali smo predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimira Severa. Sa Severom smo popričali o problematici kupovne moći, čekaju li nas daljnja poskupljenja, zašto skupo plaćamo kruh, a pitali smo ga i gdje je nestala popularna potrošačka košarica.
Kupovna moć je mala, cijene su rasle više od 30 posto
– Ovih 30 artikala, unatoč nekim primjedbama da ih dio ljudi toliko ni ne kupuje, doista se nalaze unutar skupine od 50 proizvoda koji se najviše kupuju, stoga je dobro da su te cijene ograničene. Međutim, problem je u tomu što smo mi izrazito siromašno društvo, bilo da je riječ o radničkim plaćama ili mirovinama. Kupovna moć je iznimno malena. Medijalna plaća je 984 eura, a minimalna 560 eura. Više od 820 tisuća građana ima plaću od minimalne do medijalne. Kada tomu pribrojimo sve one umirovljenike čija je prosječna mirovna ispod 500 eura, jasno nam je kako stvari stoje, kaže nam Sever.
Sama prehrana čini velik udio u mjesečnoj potrošnji. Dok je taj udio u prosjeku 26 posto, on se kod navedenih radničkih i umirovljeničkih kategorija penje na visokih 50 do 60 posto, kaže nam Sever. Posljednje dvije godine, dodaje, cijene su rasle više od 30 posto, odnosno 11 posto plaćamo više sada nego u odnosu na lanjski kolovoz. Lani su pak u odnosu na isti mjesec cijene rasle 19,2 posto. Sindikalist napominje da u formiranju cijena ulogu igraju ne samo trgovci, nego i dobavljači.
Znate li što je uzrok inflacije? Profitne marže!
– Svi su jako dobro zarađivali u tom periodu poskupljenja. Marže su izuzetno visoke. Trgovački lanci imaju moć pregovaranja s dobavljačima koji im na račun velikih količina spuštaju cijenu, dok to nije slučaj kod malih trgovaca. Deflator BDP-a pokazuje da su profitne marže najviše utjecale na inflaciju, tako četiri petine domaće inflacije čini upravo rast profitnih marži. Tako recimo pad cijena žitarica nije doveo do pada cijena tjestenine, kruha i peciva, pojašnjava Sever.
Pritom navodi primjer Italije čiji su stanovnici upravo iz ovog razloga bojkotirali kupovinu vlastite robne marke tjestenine i posegnuli za jeftinijim uvoznim proizvodima.
Pekari bi stvorili umjetnu nestašicu nekih vrsta kruha
Logično se nameće pitanje zašto kruh kao osnovnu namirnicu plaćamo u suhom zlatu, kad su već cijene žitarica padale, a cijena brašna je ograničena.
Foto: Krešimir Sever na prosvjedu 2018. | Tea Ovničević, mirovina.hr
– Naravno da je Vlada mogla ograničiti cijene nekih vrsta kruha, tipa bijelog ili polubijelog. Međutim, pekarska industrija ne pokriva potrebe za kruhom pa tako trgovački lanci uvoze polupripremljeni kruh koji onda dopeku u svojim dućanima. Mali pekari i te kako posluju profitabilno i dogodilo bi se da taj kruh čija je cijena ograničena jednostavno ne bi prodavali. Točnije, stvorili bi umjetnu nestašicu kruha, bilo da je to bijeli, crni, jer toliko je vrsta kruha da uvijek mogu ponuditi dovoljno alternativnih proizvoda, pojasnio nam je predsjednik NHS-a.
Dobavljači najavili rast cijena, a potražnja je pala
Sever upozorava da su dobavljači najavili rast cijena, iako građani istovremeno očekuju da će trgovački centri prema dogovoru s Vladom nastaviti snižavati cijene i vraćati ih na lanjsku razinu, kako je već jedan trgovački lanac i napravio.
– Za očekivati je da će i ostali slijediti taj primjer, ali trgovački lanci moraju iskoristiti svoju pregovaračku moć s dobavljačima te ih pritisnuti kako ne bi došlo do poskupljenja u nabavi. Zanimljiv podatak je i da imamo sve manji broj računa, bez obzira na turističku sezonu, a na tim istim računima sve manje kupljenih akrtikala. Potražnja je pala i ako cijene nastave divljati, tko će kupovati? Građani već sada kupuju povrće i voće na komad, upozorava Krešimir Sever.
Za kraj smo se dotakli i vrlo važne teme potrošačke košarice koja se već godinama ne mjeri u Hrvatskoj. Sever nam otkriva gdje je zapelo i hoćemo li opet uvesti taj vrlo važan parametar kupovne moći i kvalitete življenja naših građana.
Potrošačka košarica bit će prikazana regionalno
– Odradili smo velike izračune s nutricionisticama koje su nam znanstveno izračunale optimalnu košaricu, dakle to je ona malo skupnja sa zdravijom prehranom te minimalne košarice, koja zapravo označava da smo se najeli, ali se nismo pritom baš zdravo hranili. Ono što nas usporava jest da ne želimo potrošačku košaricu staviti u kontekst prosječne plaće, nego prema plaćama u regijama u kojima ljudi žive prema različitim kupovnim mogućnostima. Košarica je izuzetno potrebna. Ona stara je zastarjela već i po broju članova kućanstva, jer podaci pokazuju kako to više nisu roditelji s dvoje djece, nego jedno dijete, čak i manje od toga u prosjeku, kaže nam Krešimir Sever. Cijena potrošačke košarice bitna je, dodaje, i u pregovorima sindikata s poslodavcima oko plaće.
Kako onda sada znamo što se nalazi u potrošačkoj košarici i koliko ona iznosi, pitamo ga, s obzirom da političari taj pojam i dalje često komuniciraju u javnosti, iako košarice – nema?
– Svakako je tu riječ o košaricama koju računaju trgovački centri putem podataka o potrošnji njihovih kupaca, vrlo često preko kartica lojalnosti. Ti podaci su točni, ali nepotpuni, ističe Sever, dodajući da se one blagdanske košarice, božićna i uskrsna i dalje mjere te konstantno poskupljuju. Nema sumnje da će tako biti i sa nadolazećom košaricom za blagdan Božića.
