Krešimir Sever: ‘Umirovljenici bi trebali biti prvi u prosvjednim kolonama za radnike’
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever otkrio nam je zašto neće organizirati prvosvibanjsku povorku. Naime, na ovu radničku akciju ne odazivaju se oni za koje se i održava, sami radnici kojima je očito dobro. Sever smatra da bi umirovljenici u prosvjednim kolonama trebali biti prvi, jer imaju male mirovine nakon što su za njih radili cijeli svoj radni vijek. Pitati se trebaju i za budućnost svoje djece i unuka. Problem je, kaže, što naše društvo ne razmišlja solidarno, a ljudima su draži roštilji i grah od borbe za radnička prava. Sever je komentirao i poskupljenje hrane i dizanje cijena, pri čemu trgovci koriste rast plaća i mirovina.
Krešimir Sever | Tea Ovničević, mirovina.hr
Prilično je iznenađujuća odluka Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) da ove godine neće biti povorke za Međunarodni praznik rada. Plaće i mirovine rastu, ali za njih u inflaciji možemo kupiti sve manje na što, uostalom, često upozoravaju i sindikalisti.
Sve teže okolnosti rada, i s njim usko vezanog umirovljenja, jasne su svima pa očito da nešto drugo stoji iza neodržavanja prvosvibanjske povorke. Krešimir Sever već je ovih dana kazao da hrvatsko društvo ne pokazuje interes za radničkim akcijama pa je odaziv na njih premalen. Predsjednika NHS-a pitali smo da nam pobliže pojasni ovakvu odluku u vrijeme koje je sve samo ne bajno.
‘Umirovljenici moraju misliti na svoju djecu i unuke’
– Povorku nismo održali ni lani, a nije se održala ni za vrijeme korone. Odaziv radnika, koji su i poanta cijele te priče, jako je mali. Ljudi radije idu na roštilj s obitelji ili na grah, nego da se priključe borbi za svoja prava. Umjesto njih, u povorke dolaze sindikalisti pa ispada da je akcija sama sebi svrha. Našem društvu općenito nedostaje solidarnosti. Djecu odgajamo od malena da postanu poduzetnici, a ne učimo ih da je časno graditi neke nove vrijednosti kao radnik, kaže nam Sever.
Ljudi, dodaje, imaju suosjećanja kada je u pitanju neka akcija, bolest, femicid, ali borbu za radnička prava ne prepoznaju.
– Ne prepoznaju je ni radnici, ni mladi, a ni umirovljenici koji bi trebali biti prvi u tim kolonama, jer su im mirovine male nakon što su za njih odradili cijeli radni vijek. Nije to nešto što oni ne bi mogli prehodati, jer je dionica kratka i ide se sporo. Oni bi to trebali činiti prvenstveno za svoju djecu i za svoje unuke, za njihove plaće i mirovine, smatra Sever.
Hrana skuplja 40 posto, što najviše pogađa starije
Sindikalni čelnik detektira potpuni izostanak aktivističkog duha i odgoja, smatrajući kako je riječ o tradiciji, ostavštini i iz bivše, ali i s početka sadašnje države, kada su se radnici koji prosvjeduju smatrali rušiteljima jednog ili drugog sustava.
– Jedan dio građana se boji, jedan osjeća određenu nelagodu na takvim skupovima, jedan dio je već rezigniran, razočaran sa svime što su pretrpjeli, a jedan ne vjeruje u promjene. I u medijima se plasirala teza nepovjerenja u sindikalne čelnike koji su ovdje već predugo, ali ne dolazi se zbog Severa i Ribića, dolazi se zbog sebe, zbog radnika, kaže Sever. Ovako ispada da je radnicima dobro.
Da je situacija idealna za prosvjedne povorke, smatra i sam, upozoravajući da je najveći problem u divljanju cijena hrane. Povećanja plaća i mirovina mnogi iskorištavaju upravo tako da podižu cijene.
– Vlada je napravila dobar potez tako što je zaštitila cijene energenata. Niže cijene od nas ima još samo Mađarska. S druge strane, problem su cijene hrane i stanovanja. Hrana je zadnjih godina otišla gore sigurno oko 40 posto, pri čemu divljaju cijene osnovnih namirnica, poput kruha. Većinu građana ne dotiču poskupljenja restorana i putovanja, ali silno ih dotiče rast cijena hrane. To najviše pogađa naše umirovljenike koji si ne mogu priuštiti da se hrane zdravo,s obzirom na to da većina ima neke zdravstvene probleme, nego se hrane da budu siti. Mediteranska prehrana njima nije dostižna, kaže Sever.
Povećavanje ograničenih cijena treba odmah prijaviti
Vlada je zaštitila cijene 30 osnovnih proizvoda, no male trgovine počele su vraćati te cijene na staro, premda je takvo postupanje kažnjivo.
– Takve pojave treba odmah prijaviti Državnom inspektoratu, trgovci ne smije kršiti odluku o zaštićenim cijenama. Neki koriste činjenicu da nema dovoljno inspektora, ali zato građani trebaju prijaviti, kaže Sever.
Kada je riječ o cijenama stanovanja, kaže kako većina mladih ostaje s roditeljima ne toliko zbog komoditeta, koliko zbog toga što si ne mogu priuštiti kredit ili najam, jer je oboje preskupo. Rješenje vidi u izgradnji društvenih stanova od strane države i lokalnih zajednica, kako nam mladi ne bi odlazili van.
Ipak, skup život uz male plaće i mirovine većini su, čini se, idealna pozivnica na grah i roštilj, nego na prosvjed.
