Sutra završava javno savjetovanje Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Vlada je odlučila ‘prekopirati’ sve sindikalne zahtjeve u postojeći Zakon o mirovinskom osiguranju, a umirovljenici će od 2020. godine u mirovinu po povoljnijim uvjetima.
Foto: Andrej Plenković | Youtube screenshot
Sutra završava prvi dio hitne procedure izmijena Zakona o mirovinskom osiguranju, te Zakona o radu (i njegovih pratećih zakona). U tom su nacrtu zakona koji uređuju mirovine ugrađeni i svi sindikalni zahtjevi inicijative “67 je previše”, koji donose velike promjene u mirovinskim zakonima.
Hitna procedura znači da su prijedlozi na javnom savjetovanju bili samo 15 dana, a nakon toga ih Vlada šalje u sabor na proceduru izglasavanja. Nakon što se zakon formalno prođe zakonsku proceduru, očekuje se da će stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine.
Totalno ukidanje rada do 67
Vlada će morati potpuno odustati od rada do 67 godina što se tiče Zakona o mirovinskom osiguranju. Ukida se prijelazno razdoblje i postupno dizanje godina za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.
Ostajemo pri sadašnjim uvjetima – 65 godina života i minimalno 15 godina radnog staža.
Također, usporava se prijelazno razdoblje za žene koje ostvaruju pravo na starosnu mirovinu s nižom dobnom granicom. Danas žene u starosnu mirvinu mogu sa 62 godine i 4 mjeseca života. Svake iduće godine to će se produljiti za tri mjeseca, da bi tek 2029. godine i žene i muškarci u starosnu mirovinu išli sa 65 godina života i minimalno 15 godina radnog staža.
Najviša penalizacija 12 posto
U prijevremenu mirovinu moći će se s 60 godina života i minimalno 35 godina staža. Prema važećem zakonu, za punih pet godina ranijeg umirovljenja država bi doživotno umanjila mirovinu za 18 posto, a sada će ju za pet godina ranijeg umirovljenja moći umanjiti za 12 posto.
Drugim riječima, svi umirovljenici koji su 2019. otišli u prijevremenu mirovinu “izgubili” su puno više nego da su u prijevremenu otišli od 2020. godine nadalje. Također, penalizacija je i u ranijim inačicama zakona (prije mirovinske reforme) davala mogućnost penalizacije veće od 12 posto, a od iduće granice će to biti najveća moguća penalizacija.
Bonusi koji su ‘slučajno’ nastali
Uz Zakon o mirovinskom osiguranju, manje zahvate doživjet će i Zakon o radu, te njegovi prateći podzakoni koji omogućuju da rad ne prestane sa 65 godina, nego tek sa 68. To će svim ljudima otvoriti mogućnost lakšeg bonusa na mirovinu, odnosno 0obrnute penalizacije’.
Radnik koji sa 65 godina odluči nastaviti s radom, za svaki sljedeći mjesec u svijetu rada dobit će 0,34 posto veću mirovinu. Ako bude radio do 68. godine, to znači da će dobiti bonus od 12,24 posto na svoju mirovinu. Ako se dogovori s poslodavcem da radi još dodatne dvije godine, do 70., taj dodatni staž rezultirat će i 20,24 posto većom mirovinom!
Mlake reakcije na javno savjetovanje
Tijekom javnog savjetovanja, građani i/ili institucije mogu dati i svoje mišljenje i prijedloge o budućim izmjenama. U 15 dana koliko traje javno savjetovanje oko mijenjanja mirovinskih zakona pristiglo je tek pet komentara. Vlada ih može uvažiti i njihove prijedloge uvrstiti u konačan prijedlog zakona, ili ih odbaciti, što najčešće i čini.
Javno savjetovanje i pristigle komentare možete pročitati OVDJE, komentari se nalaze ispod teksta izmjene zakona.
