Korisno je znati: Evo kako možete raspolagati s pepelom pokojnika nakon kremiranja
Kremiranje tijela pokojnika je za razliku od ukopa jeftinije, a nudi i više mogućnosti za raspolaganje pepelom. Osim što se urna može pokopati, posmrtne ostatke moguće je čuvati kod kuće ili prosuti u prirodi.
Krematorij | foto: Gradska groblja Zagreb, Facebook
Iako se pogrebni običaji u mnogočemu razlikuju od kulture do kulture, sama sahrana tijela pokojnika odvija se ukapanjem, kremiranjem, a ponegdje i kompostiranjem, o čemu smo ranije pisali.
Ipak, zadržat ćemo se na tradicionalnim metodama sahrane. Recimo, Zakonom o grobljima je propisana mogućnost da se preminulu osobu može pokopati i izvan groblja. No, za to treba ishoditi odobrenje tijela za komunalne poslove jedinice lokalne samouprave, a koje prije toga treba zatražiti mišljenje nadležnog ureda za zdravstvo, piše Večernji.
Niži troškovi kremiranja
Iako su ukopi uobičajena praksa u Europi, sve više ljudi se zbog nižih troškova odlučuje za kremiranje. Otkako je 1985. godine otvoren krematorij na zagrebačkom Mirogoju, broj kremiranih osoba je statistički u stalnom porastu.
– Protokol kremiranja uključuje predradnje poput organiziranja detalja ispraćaja ili sahrane, sam postupak koji se obavlja u Krematoriju na zagrebačkom Mirogoju te polog urne ili posipanje pepela, odnosno njegovo čuvanje dok se ne stvore uvjeti za polaganje. Nakon što se obitelj ili prijatelji odluče za kremiranje posmrtnih ostataka ponudit će im se i mogućnost da im se manji dio pepela odvoji kako bi ga mogli čuvati u svom domu ili ga pohraniti na njima važnom mjestu, piše na svojim stranicama tvrtka za pogrebne usluge Pokop.
Slobodno raspolaganje urnom
Objašnjavaju da je pepeo u glavnoj urni moguće položiti u kazetu, obiteljski grob ili grobnicu ili u Gaj urni u sklopu krematorija na Mirogoju. Također, pepeo je moguće čuvati u sklopu Krematorija ili kod pogrebnika, ali i posipati ga po Sunčanoj poljani kod krematorija ili drugdje, primjerice u mora, rijeke, na planinama, u šumama… Naime, Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti, u tu djelatnost spada i organizacija prosipanja pepela u prirodi. Iz Ministarstva poduzetništva i obrta su još 2015. godine za Lider potvrdili da nijedan zakon ili pravilnik ne brani članovima obitelji pokojnika slobodno raspolaganje urnom s njegovim ostacima. Do danas se ništa nije promijenilo. No, ipak treba napomenuti da za prosipanje pepela drugdje, treba ishoditi dozvolu.
– Urne s ostacima umrle osobe nakon kremiranja ne predstavljaju nikakvu ugrozu u smislu štetnog utjecaja na okoliš ili pak na zdravlje pučanstva. Takva praksa je i u Europskoj uniji i ostatku svijeta. Može se zatražiti pisanim putem u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode da se pepeo prospe na nekoj drugoj lokaciji po želji pokojnika ili obitelji te se takva dozvola ili suglasnost izdaje, objasnili su iz Ministarstva.
