Broj umirovljenika ove se godine iz mjeseca u mjesec neprestano smanjuje. Jedan od razloga je drastično povećana smrtnost starijih osoba u pandemiji. Međutim, kada usporedimo broj umrlih i novih korisnika mirovina, kojih je po prvi put u povijesti manje nego preminulih, ostaje razlika od 3.000 umirovljenika koji su jednostavno nestali. Iz Zavoda za mirovinsko objasnili su o čemu je riječ.
Foto: Pexels
Otkako je Hrvatske, broj umirovljenika u neprestanom je porastu iz godine u godinu. No, do pada je došlo lani krajem godine zbog nikad zabilježene veće smrtnosti uzrokovane pandemijom. Tako smo po prvi put imali više umrlih, nego novih korisnika mirovina. Također, brojka je od travnja ove godine svaki mjesec u konstantnom padu. U srpnju je bilo 4.015 umirovljenika manje nego na kraju prošle godine, a čak 7.189 manje nego lani u istom mjesecu.
Kako je u sedam mjeseci preminulo nešto više od 31 tisuće umirovljenika, a umirovilo se novih 30 tisuća, još uvijek je nejasno gdje je nestalo tri tisuće umirovljenika. Iz Zavoda za mirovinsko osiguranje su za Novi list objasnili što je uzrok.
Gubitak mirovine zbog rada i prava na obiteljsku
Naime, smrt korisnika nije jedini razlog zbog kojeg se isplata mirovine obustavlja, već su zakonom propisani i drugi razlozi. Jedan od njih je i slučaj ako se korisnik mirovine zaposli na puno radno vrijeme ili počne obavljati djelatnost, na temelju koje postoji obveza na osiguranje, pa mu se isplata mirovine obustavlja.
“Primjerice, pravo na obiteljsku mirovinu korisniku prestaje završetkom redovnog školovanja, stupanjem u brak ako nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za nastavak korištenja obiteljske mirovine, kao i iz drugih zakonom propisanih razloga, kažu iz HZMO-a, ali ne navode koliko je bilo takvih slučajeva.
Prelazak iz jedne vrste mirovine u drugu
Također, upozoravaju i na mogućnost da pojedini korisnik mirovine ostvari pravo na drugu vrstu mirovine (npr. korisnik starosne ostvari pravo na obiteljsku mirovinu) te se u tom slučaju taj korisnik mirovine evidentira kao “novi” korisnik mirovine.
“Iz navedenog proizlazi da razlika u broju korisnika mirovine u tekućoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi, nije veličina koja proporcionalno raste, odnosno pada, ovisno samo o broju korisnika mirovine kojima je prestalo pravo zbog smrti, budući da na tu razliku utječe broj korisnika mirovine kojima je obustavljena isplata mirovine iz jednog od ZOMO-om predviđenih razloga, odnosno slučajevi korisnika mirovine u kojima je došlo do promjene vrste prava iz mirovinskog osiguranja” – zaključuju iz HZMO-a dodajući da je broj korisnika mirovine veličina koja je promjenjiva na dnevnoj bazi.
