U 80-im godinama prošloga stoljeća Čile je svoj mirovinski sustav okrenuo naglavačke. U potpunosti su napustili sustav međugeneracijske solidarnosti i prvi se na svijetu prebacili na privatnu štednju. U njemu svaki radnik štedi za svoju mirovinu, a kontroverzni čileanski pravnik i pisac Axel Kaiser sugerira da bi i Hrvati trebaju napraviti sličan potez.
Foto: Axel Kaiser | Youtube screenshot
Čileanski pravnik, filozof i pisac Axel Kaiser posjetio je Zagreb kako bi na Ekonomskom fakultetu sudjelovao na okruglom stolu o mirovinskoj reformi. Čile je danas najbogatija zemlja Južne Amerike, a u “svijetu” mirovinskih sustava poznati su jer su oni prva zemlja u povijesti koja je odbacila mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti i uvela potpuno privatni sustav štednje gdje radnici samo sebi uplaćuju za mirovine.
Kako je i zašto Čile okrenuo mirovinski sustav naopako?
Tportal.hr je s njim napravio zanimljiv intervju, a u nastavku prenosimo najzanimljivije što je rekao o čileanskom i našem mirovinskom sustavu.
“Čile je početkom dvadesetog stoljeća prvi uveo socijalni sustav u Južnoj Americi, nalik onima u Europi. U osamdesetim godina dvadesetog stoljeća sustav je propao zbog korupcije, pa je Čile postao prva zemlja koja je uvela privatni mirovinski sustav, u kojem svaki radnik štedi za sebe. Kao i svuda u zapadnom svijetu, stope fertiliteta toliko su pale da postojeći radnici više nisu mogli dovoljno zaraditi za postojeće umirovljenike pa se država sve više i više zaduživala samo kako bi mogla dati mirovine. Sadašnji sustav je pošteniji, fiskalno odgovoran i svaki osiguranik štedi za sebe, što znači da ako radite više, više ćete i dobiti”, kazao je Tportalu.
Pojašnjava kako su u prijašnjem sustavu bila 32 podsustava koji su doveli do toga da obični radnici dobiju jednu mirovinu, rudari drugu, političari treću itd. To je dovelo do raznih zloupotreba jer su političari dijelili veće mirovine sebi i drugim moćnicima. S druge strane, običan radnik je morao uplaćivati 15 godina, kao i u Hrvatskoj, da bi došao do minimalne mirovine.
“Novi sustav je riješio sve probleme – muškarci sada idu u mirovinu sa 65, žene sa 60 godina života, a radnici su vlasnici mirovinske štednje u koju svaki mjesec plaćaju deset posto od plaće, dok su ranije plaćali preko 20 posto, pa opet nije bilo dovoljno”, pojasnio je.
Kaiser: “Hrvatima poručujem, ako dođe do referenduma – podržite kasnije umirovljenje”
Kaiser je komentirao i referendumsku inicijativu ’67 je previše’. Smatra da bi trebali podići dob za umirovljenje jer postojeći mirovinski sustav “ne može stvarati čuda”.
Smatra da u mirovinu nije lijepo ići kasnije, ali da je potrebno.
“Nema tu rasprave o tome što je dobro, a što je loše, nego o tome koliko smo spremni prihvatiti istinu. Hrvatima poručujem, ako dođe do referenduma – podržite kasnije umirovljenje jer sve ostalo je neodgovornost, demagogija i populizam”, kazao je.
Kaiser poručuje da se poboljšanja ne mogu napraviti bezbolno.
“Nema uspjeha ni u čemu ako se ne potrudite, a isto vrijedi za države. Privatizirajte sve državne tvrtke. To bi bilo idealno. Čile je privatizirao većinu državnih kompanija koje su stvarale vrlo velike gubitke i bila su legla korupcije”, poručio je.
Kritike našeg mirovinskog sustava
Upitan što bi Hrvatska trebala napraviti s mirovinskim sustavom, Kaiser smatra da moramo povećati izdvajanja za II. stup.
“Mirovinski fondovi ne bi smjeli kupovati toliko državnih obveznica, to je katastrofa jer to znači da političari opet troše novac poreznih obveznika kroz plasman obveznica. Kada država upadne u krizu, neće biti moguće isplatiti mirovine jer je mirovinska štednja uložena u državne obveznice”, pojasnio je.
Istaknuo je kako je u Čileu više od pola imovine mirovinskih fondova uloženo u inozemstvu, ali i da Estonija radi slične stvari.
