Kompost lako možete izraditi kod kuće: Potrebno je znati što se u njega baca, a što ne
Mnogi se odlučuju na izrađivanje komposta kod kuće, no potrebno je pripaziti na nekoliko stvari kako bi sve uspjelo. Primjerice, kompost treba biti u izravnom dodiru sa zemljom kako bi do njega došli mikroorganizmi. Komposter se izrađuje lako; hrpu biootpada treba slagati na jedno mjesto, a vani ga se može ograditi drvom ili ciglama. Kompost može biti hladni i topli, a prednost toploga je što je gotov u samo nekoliko mjeseci. Također, bitno je znati što u kompost ide, a što ne.
Kompost | Foto: Pexels
Kompost mnogi odlučuju raditi kod kuće. Suho mjesto u sjeni najbolje je za bacanje komposta. Komposter se može izraditi vrlo lako. Samo je potrebno hrpu biootpada ograditi ciglom ili drvom, a može ga se i kupiti. Hrpa biootpada trebala bi biti visoka oko jedan metar, a jednako toliko i široka.
Što se u kompost baca, a što ne?
Prilikom pripremanja komposta treba pripaziti da on bude u izravnom dodiru sa zemljom kako bi do njega mogli doći mikroorganizmi. Biootpad se može jednostavno slagati na hrpu u vrtu, ne mora postojati posebno mjesto. Ako osoba nema vrt nego živi u stanu, kompost se može skupljati i na balkonu u plastičnoj kanti s rupicama. Kompost je potrebno zaštititi od izravnog sunca. Osim toga, potrebno ga je zaštititi i od kiše slamom ili nadstrešnicom, piše alternativa-za-vas.com.
Postoje pravila oko toga što se u kompost baca, a što ne. Voće i povrće koje je počelo propadati, kora voća i povrća, talog od kave, iskorištene vrećice čaja, suho lišće, usitnjeno suho granje, slama i sijeno, piljevina, pokošena trava, korov i ostatci biljaka iz vrta, uvelo cvijeće, iglice četinara, ostatci od orezivanja vinove loze i voćaka – sve to pripada kompostu. Agronom Fruk nam je objasnio kako je važno znati kada se rezidba voćaka obavlja i na koji način.
Kompostu nikako ne pripadaju ostatci životinjskih proizvoda, primjerice meso i kosti, ulja i masnoće, mliječni proizvodi, dijelovi oboljelih biljaka, lišće oraha, osjemenjeni korov, obojeni papir i časopisi, vrećice za prašinu iz usisivača, ostaci ugljena i pepela, izmet pasa i mačaka, drvo onečišćeno naftom, lakovima i bojama.
Obje vrste komposta imaju svoje prednosti
Postoje dvije vrste komposta, hladni i topli. Naime, hladni kompost vrlo je jednostavan. Funkcionira tako da se biootpad samo skuplja i baca na za to predviđeno mjesto. Kompost će nakon otprilike godinu dana biti spreman nakon što se sav materijal raspadne. Hladni kompost dobar je izbor za sve koji nemaju mnogo vremena.
S druge strane, topli kompost spreman je u samo nekoliko mjeseci i to je njegova prednost. Osim biootpada, za izradu toplog komposta potrebni su još neki sastojci, točnije dušik, ugljik, kisik i voda. Navedeni sastojci bitni su jer hrane mikroorganizme koji ubrzavaju raspadanje biootpada.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
