Stao je otkup i mljevenje rogača u mlinu koje komiška Zadruga ima. Rogači otpadaju i crni se zemlja pod stablima, upozorava profesor Joško Božanić. Nije mu, kaže, jasno kako interesa za očuvanjem ove tradicije nema, s obzirom na to da je cijena ovih proizvoda iznimno visoka. Sam se zalagao da se zaštite padine rogača u Komiži, ali vlasti za to nisu imale sluha.
Rogač | Pixabay
Tvornica za preradu ribe Neptun u Komiži se ugasila prije dva desetljeća, a sada je kraj došao i otkupu te preradi čuvenog komiškog rogača. Tradicija je prekinuta, a komiški rogač koji nosi zaštićenu oznaku Europske unije, trune pod stoljetnim stablima. Koliki je to gubitak za mjesto objasnio je profesor Joško Božanić. Lokalne vlasti nisu imale sluha ni za njegovu inicijativu da se zaštiti cijeli jedan arboretum rogača na komiškim padinama.
Brašno rogača prodaje se po iznimno visokoj cijeni
– Od 2003. do danas čak dvije milenijske, egzistencijalno važne tradicije su ugašene u Komiži. Prva je gašenje posljednje tvornice Neptun čime je ugašena tradicija lova i prerade plave ribe, prvenstveno srdele. Ove godine prvi put je prestao otkup rogača i mljevenje rogača u mlinu koje komiška Zadruga ima. Rogači otpadaju i crni se zemlja od rogača pod stablima. To je žalostan prizor. Pritom je rogač najskuplje voće u ovoj zemlji. Moj rođak prodaje brašno od rogača koje sam melje svojim mlinom privatno i prodaje pakovanje od 30 deka za 5,50 eura. Nezamislivo je da uz tu cijenu nema motivacije za proizvodnju, za hrt.hr rekao je Božanić.
Još 2008. godine pokrenuo je međunarodnu inicijativu da se zaštiti najstariji arboretum u Hrvatskoj na padinama Komiže. U tom arboretumu ima stabala rogača starih preko 2.000 godina, tvrdi profesor.
Arboretum rogača proglašen građevinskim terenom
– Predložio sam Gradu Komiži da se to zaštiti, ali u prostornom planu Komiže taj prostor arboretuma proglašen je građevinskim terenom. Prema tome rogač je sada jedino korov, drvo koje se može slobodno sjeći i ne služi ničemu osim da se zapali na vatri, zaključuje profesor Joško Božanić ovu tužnu sudbinu rogača koja ipak možda nije konačna.
Rogač je zimzeleno mediteransko stablo koje obilno rađa smeđim mahunama. Mahune u sebi sadrže jestive sjemenke koje su u antičko doba služile za vaganje zlata, a taj naziv za jedinicu zlata od 0,18 grama ostao je uvriježen i danas kao karat. Njegova ljekovita svojstva koristile su brojne generacije naših potomaka, a rado se u kulinarstvu koristi i danas. Recept za šape od rogača umirovljenice Kate možete pogledati ovdje.
