Kolinda o odrastanju u komunizmu: “Nije se smjelo reći da ste Hrvat, u dućanima nije bilo raznih vrsta jogurta”
Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović dala je intervju za austrijski Kleine-Zeitung. Odgovarala je na pitanja o Europi, migrantskoj krizi, nacionalizmu, ali ništa nije moglo proći bez nastupa Hrvatske na Svjetskom prvenstvu i odrastanju u mračnom komunizmu.
Foto: Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović | Youtube screenshot
Hrvatsku javnost posebno su šokirali, ali i zabavili odgovori na dva pitanja u intervjuu kojeg je preveo Novi List.
Grabar-Kitarović je tako ustvrdila da se u Jugoslaviji “nije smjelo reći da ste Hrvat, nego da ste iz Hrvatske”. Na Kolindinu tvrdnju da se Hrvatima desetljećima zabranjivalo imenovati svoje porijeklo stižu brojni demantiji.
“U Jugoslaviji se nije smjelo reći da ste Hrvat”
Tako na portalu za provjeravanje činjenica, Faktografu, možemo iz jednostavnog popisa stanovništva doći do istine:
“Od 1948. godine do 1981., broj stanovnika (bivše) Jugoslavije koji su se pred državom izjasnili kao Hrvati porastao sa 3,78 milijuna ljudi na 4,42 milijuna. Bili su i ostali za cijelo to vrijeme drugi narod po zastupljenosti”, napisali su.
Sličnog mišljenja bio je i kolumnist portala index.hr Goran Vojković, koji je vjeruje da je predsjednica svjesno izrekla laž:
“U gotovo svim dokumentima bivše Jugoslavije uredno je stajala kategorija “nacionalnost”. I uredno se ispunjavala. Štoviše, radi obveze nacionalnih kvota u mnogim tijelima, nacionalna pripadnost je za mnogo toga možda bila i važnija nego danas, kada po firmama, primjerice, takve podatke ne smijete prikupljati (posebne kategorije osobnih podataka)”, napisao je.
Slučaj ‘Jogurt’
Druga izjava predsjednice, vezana uz jogurte, posebice je zabavila hrvatsku javnost. Kolinda je svoj intervju, na pitanje o odrastanje o komunizmu, odgovorila ovako:
“Odrasla sam u komunizmu, i nisam htjela ništa drugo nego da izađem iz toga. Htjela sam biti slobodna. Htjela sam imati mogućnost u dućanu birati između raznih vrsta jogurta, i da ne moram vlastima priopćavati koliko ću kruha trebati idućeg tjedna”, prevodi Novi List.
O tome koliko je ovo istina, najbolje će reći povjesničar Igor Duda, autor knjige “Pronađeno blagostanje – Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih”:
“Njezina sjećanja kao kupca mogu biti iz vremena od polovice 70-ih do kraja socijalizma, dakle uključuju zlatno doba standarda s kraja 70-ih i jaku krizu u prvoj polovici 80-ih. U toj krizi bilo je nestašica, koje su se lokalno mogle različito odražavati pa bi njezina sjećanja mogla biti relevantna za neke mikrolokacije”, kazao je za Faktograf.
Predsjedničina izjava možda zvuči banalno, ali ne može se reći da ona ne rezonira među njenim biračkim tijelom. Činjenica je da danas na policama ima više vrsta proizvoda nego ih je bilo sredinom sedamdesetih ili osamdesetih godina prošloga stoljeća. Stariji čitatelji mirovina.hr zasigurno će se prisjetiti redova u kojima su čekali kupiti kavu ili prašak za pranje rublja.
Danas uvozimo više hrane nego je proizvodimo i logično je da će se na policama stranih trgovačkih lanaca naći više vrsta jogurata nego je to bilo u Jugoslaviji. Ali to ne znači da ih nije bilo u Jugoslaviji: Poljoprivredna korporacija Beograd PKB, Dukat Zagreb, Frassinox Božić i osječka mljekarska industrija samo su neke od tvrtki koje su uredno građane Jugoslavije opskrbljivale s kvalitetnim mljekarskim proizvodima.
Što predsjednica nije rekla u intervjuu?
Umjesto da se predsjednica referira na događaje kada je imala desetak godina, mogla je reći nešto o današnjem stanju hrvatske mljekarske industrije..
Najkraće rečeno, ona je na koljenima. Jeste li primijetili u trgovinama da je litra vode skuplja od litre mlijeka? Zašto je tome tako? Naravno, zbog uvoza.
Hrvatski mljekari su negdje do 2004. godine stagnirali, a od onda bilježe gotovo konstantan pad. Domaće farme propadaju, a od uzgoja krava i prerađivanja mliječnih proizvoda živi sve manje hrvatskih obitelji.
Ne-toliko-davne 2003. godine bilo je oko 60 tisuća domaćih isporučitelja mlijeka, a prošle godine je ta brojka pala na 6.700, piše hrvatska-danas.com.
Pad je donekle bio očekivan zbog mehanizacije proizvodnje, ali ako pitate proizvođače – prestaju proizvoditi mlijeko jer im se ne isplati. Trošak proizvodnje mlijeka za hrvatske proizvođače iznosi između pet i šest kuna po litri, a preklani je 96 posto tog mlijeka inspekcijskim nadzorom zadovoljilo standarde 1. razreda.
Hrvatski mljekari su ogorčeni na uvoz jeftinog mlijeka, koje često uopće nije “pravo” mlijeko nego mliječna prerađevina. Mliječni prah pomiješan s vodom.
