Među umirovljenicima s povlaštenom mirovinom, pravo na rad imaju samo branitelji, vojnici i policajci. Tu opciju koristi ih tek nešto više od dvije tisuće, a u odnosu na obične umirovljenike prava su im proširena. Tako vojnici i policajci mogu raditi i puno radno vrijeme, a raditi mogu i branitelji u invalidskoj mirovini čak i ako imaju potpuni gubitak radne sposobnosti. No, koliko je takvih Zavod za mirovinsko ne otkriva jer se “kriju” među svim zaposlenim braniteljima. Također, raditi mogu i “friški” saborski zastupnici, ali i oni se u statistici vode kao i obični umirovljenici.
Ilustracija: Rawpixel
Uz 13.800 umirovljenika u starosnoj i prijevremenoj starosnoj mirovini koji koriste mogućnost rada do polovine radnog vremena uz zadržavanje isplate punog iznosa mirovine, zaposleno je i 2.294 umirovljenih prema posebnim propisima.
Rad samo za određene kategorije “povlaštenih”
Među njima je 852 branitelja kojima je mirovina određena prema ZOHBDR-u, dok su preostalih 1.442 umirovljeni vojnici, policajci i djelatne službene osobe koje rade uz mirovinu.
Od zaposlenih 852 korisnika mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema ZOHBDR-u, svi koriste mogućnost rada do polovice punog radnog vremena, a od 1.442 zaposlenih korisnika mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, 368 korisnika radi na puno radno vrijeme te 1074 korisnika do polovice punog radnog vremena.
Podaci su to Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koje smo objavili ovoga mjeseca. Iz njih se da zaključiti kako mogućnost rada od 179.234 svih “povlaštenih” umirovljenika koriste jedino umirovljeni branitelji, policajci i vojnici.
I novije umirovljeni saborski zastupnici smiju raditi
Kako se često spominju i bivši saborski zastupnici koji nastavljaju raditi uz mirovinu, kao i branitelji sa statusom HRVI koji koriste opciju rada na puno radno vrijeme, provjerili smo u HZMO-u koliko je zaposlenih u te dvije kategorije. Naime, saborski zastupnici nemaju pravo rada uz mirovinu, ukoliko su u nju otišli po starom povlaštenom zakonu. Međutim, ako su otišli po novom zakonu, onda pravo rada imaju, jer nemaju prijašnje povlastice. Ipak, u službenoj statistici podaci o njima ne vode se odvojeno, jer se oni više ne evidentiraju kao povlašteni, nego svi ostali.
“Zastupnici Hrvatskog sabora od II.-VI. saziva pravo na mirovinu ostvaruju prema Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom državnom saboru koji je uredio prava na starosnu mirovinu zastupnika, a koji je bio na snazi u vrijeme trajanja mandata. Ako ostvaruju pravo na mirovinu prema navedenom Zakonu nemaju mogućnost rada uz mirovinu bez obustave isplate mirovine.
Zastupnici VII. saziva Hrvatskog sabora pravo na mirovinu ostvaruju prema općem propisu, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji propisuje mogućnost rada uz mirovinu uz istovremenu isplatu mirovine.
Službena statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne vodi evidenciju o broju umirovljenih saborskih zastupnika koji rade uz mirovinu do polovine radnog vremena, kao niti koliko je umirovljenika sa statusom HRVI zaposleno, na puno ili na pola radnog vremena” – kazali su nam iz Zavoda za mirovinsko.
Manja prava za “obične” umirovljene invalide rada
Tako, dakle, ne možemo znati koliko nekadašnjih saborskih zastupnika i ministara radi u mirovini, jer oni “stari” tu mogućnost nemaju, dok se “novi” vode kao svi drugi umirovljenici u starosnoj mirovini.
Isto tako, poznat nam je podatak koliko umirovljenih branitelja ukupno radi, ali ne i koliko među njima radi hrvatskih ratnih vojnih invalida koji imaju proširena prava u odnosu na ostale umirovljenike u običnoj invalidskoj mirovini. Naime, umirovljenik u invalidskoj mirovini zbog potpunog gubitka radne sposobnosti u slučaju zaposlenja nema pravo na isplatu mirovine.
Branitelju kao korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (opće nesposobnosti za rad) ako se zaposli na manje od 3,5 sati dnevno mirovina se ne obustavlja i ne podliježe kontrolnom pregledu. Ukoliko je radna sposobnost izgubljena djelomično, ako se zaposli mirovina se ne obustavlja, ali mu se umanjuje za jednu trećinu.
Zakon s druge strane ne omogućava rad korisnicima obiteljske mirovine, dok onima s određenom najnižom mirovinom istu umanjuje u slučaju rada.
