Koliko su hrvatski umirovljenici siromašni u odnosu na prosjek EU? Brojke su strašne
U Hrvatskoj više od 600 tisuća umirovljenika živi ispod granice siromaštva, a prosječna mirovina je par stotina kuna ispod linije siromaštva koja za samca iznosi 2.710 kuna. Dobar dio ih još “pleše” na toj granici. Je li to hrvatska specifičnost ili su podaci naprosto surovi, odgovara Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Ilustracija: Pixabay
Linija siromaštva u Hrvatskoj iznosi 2.710 kuna, a oko 600 tisuća umirovljenika prima manje od toga. Međutim, u jednoj od rijetkih tablica europskih država Hrvati su rekorderi u vlasništvu nad nekretninama (iako su pri dnu po standardu stanovanja).
U prekjučerašnjoj mini tribini o umirovljenicima i Europskoj uniji u organizaciji Europskog parlamenta u Hrvatskoj i našeg portala dotakli smo se te teme. Pitali smo stručnjaka za mirovinski sustav Danijela Nestića s Ekonomskog instituta u Zagrebu jesu li podaci o siromaštvu baš tako surovi kako izgledaju, ili nas možda upravo vlasništvo nad nekretninama spašava. Logika je bila da netko može imati malu mirovinu, a sa strane uprihoditi iznajmljivanjem koje neće ući u službenu statistiku isplaćenih mirovina.
“Ja sam se u istraživanjima bavio ekonomskim nejednakostima i tu doista imamo problem nedostatka podataka. Mi vrlo malo znamo o nekretninama, o vrijednosti tih nekretnina i toku dohotka koji proizlazi iz tih nekretnina. Svi podaci koje imamo baziraju se na nekim anketama, naravno ljudi u anketama malo prikrivaju, pogotovo ovi s većim dohocima i imovinom. Pretpostavlja se da te ankete ipak daju dobru sliku o siromašnijima”, kazao je.
Hrvatska doista ima problem sa siromaštvom
No, usporedbom podataka Hrvatske i prosjeka Europske unije možemo dobiti stvarnu sliku siromaštva naših umirovljenika. U praktički svakoj zemlji na svijetu umirovljenici imaju manje prihoda od radnika, no to ne znači da su oni baš svuda siromašni.
“Hrvatska doista ima problem sa starijim stanovništvom čiji je standard dosta ispod standarda prosjeka. Evo jednog primjera. Neka opća stopa siromaštva u EU je oko 16, 17 posto, ona varira. Onda kad se gleda stopa siromaštva osoba starijih od 65 godina, ona je tu negdje, možda 18 posto. To znači da umirovljenici u principu dijele standard društva, tu su negdje.
U Hrvatskoj to nije tako. U Hrvatskoj je opća stopa siromaštva, onako kako ju EU mjeri, od 18 do 20 posto. Međutim, stopa siromaštva osoba starijih od 65 godina ide do 30 posto. Velika razlika”, kazao je Nestić.
Svaki drugi stariji samac je siromah
Dakle, stopa siromaštva starijih od 65 u Hrvatskoj iznosi oko 30 posto. No, što ako žive sami?
“Imamo problem kod malih kućanstava. U kućanstvu gdje živi sama osoba starija od 65 godina, stopa siromaštva među tom populacijom iznosi 50 posto. Svaka druga starija osoba koja živi sama je siromašna. To je doista razlog za brigu. Ako žive dvije osobe stopa siromaštva je oko 36-37 posto što je još uvijek dovoljno visoko.
U europskim komparacijama, ono što znamo, hrvatski umirovljenici žive lošiji. Ali moramo znati da smo mi siromašna zemlja. To ponekad zaboravljamo, volimo se komparirati sa zapadnom Europom”, napominje Nestić.
Hrvatska je druga najsiromašnija zemlja Europske unije, a siromašnija je jedino Bugarska, kaže Nestić koji velike probleme vidi i na području dugotrajne skrbi o starijima. No, siromaštvo je tek dio objašnjenja:
“Dio objašnjenja je da smo relativno siromašno društvo, a dio objašnjenja je u toj jednoj kulturi brige za starije osobe koje je u našem društvu većinom ostavljeno obitelji. Međutim, kako se sve više obitelji razilazi, kako je intenzitet rada mladih generacija izuzetno velik, onda je teško očekivati da se brinu za svoje starije građane. Očito će društvo, država i lokalna zajednica morati puno više napraviti za brigu za starije osobe”, zaključuje Nestić.
