Koliko košta grobno mjesto? Oglasnici nude širok izbor po različitim cijenama, ali…
Osim nekretnine za života poželjno je imati i mjesto za posljednje počivalište. Na oglasnicima se mogu pronaći grobna mjesta u različitim gradovima za koje ljudi traže i različite iznose naknade za ustupanje. No, uglavnom je jeftinije uzeti grobno mjesto preko komunalnih poduzeća koja imaju zadane cjenike, a još jeftinije prolaze članovi Posmrtne pripomoći.
Posljednji ispraćaji voljenih osoba, osim što su bolni za rodbinu i prijatelje, zahtijevaju i znatne financijske troškove. No, posljednje počivalište pokojnika nije uvijek posljednje. Na internetskim oglasnicima se nude brojna grobna mjesta i to za različite naknade.
Ovdje gotovo da je riječ o subjektivnijoj procjeni negoli prilikom prodaje kuće i stana. Jasno, cijena ovisi o lokaciji, no malo je teško zaključiti zbog čega bi grobno mjesto u, primjerice, Ogulinu bilo skuplje od onih u Osijeku, a vidjeli smo i takvih oglasa. Cijena ovisi i o groblju na kojem se grobno mjesto nalazi.
Cijene variraju
Tako će manja groblja u Zagrebu u pravilu imati nešto povoljnija grobna mjesta u odnosu na Mirogoj ili Miroševac. Na potonjem se grobna mjesta nude po cijenama od šest do 15 tisuća eura, dok na glavnom zagrebačkom groblju i najvećem u Hrvatskoj za grobno mjesto treba izdvojiti između osam i čak 30 tisuća eura. Lako je zaključiti da dva četvorna metra grobnog mjesta u Zagrebu ponekad vrijede više od dva četvorna metra stambenog prostora. Srećom, to uglavnom nije slučaj u manjim sredinama.
– Ljudi u principu ustupaju zemljani dio, grob, ali i uređaj, odnosno spomenik i drugu opremu na grobu. Te cijene variraju; u Samoboru su od tri do 10.000 eura. Sve ovisi i o tome na kojem je polju grobno mjesto, je li bliže mrtvačnici, ima li kakav spomenik, taj uređaj ili nema. To su cijene koje ljudi traže, a hoće li dobiti ili ne, to je kao i kod drugih nekretnina, objasnio nam je Damir Sapanjoš, predsjednik Udruge pogrebnika Hrvatske.
Cjenici i oglasnici
No, ovdje nije riječ o klasičnoj kupoprodaji, već o ustupanju prava korištenja grobnog mjesta. Naime, grob je nemoguće prodati, a razlog tomu je to što su groblja na zemljištima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, odnosno grada ili općine. Njima upravljaju specijalizirana gradska ili komunalna poduzeća, koja slobodne grobove, bez obzira na to je li riječ o napuštenim ili novim grobovima, ustupa po točno utvrđenim tarifama.
– Cijena grobnih mjesta ovisi o vrsti. Najčešće se kupuju grobna mjesta na groblju u Varaždinu. Jednostruko grobno mjesto sa betonskim okvirom košta 718,15 eura, dok dvostruko sa betonskim okvirom košta 1.137,26 eura. Ako pokojnik ili njegova obitelj nemaju grobno mjesto, potrebno ga je kupiti od strane Uprave groblja, to jest potrebno je da im se dodijeli novo grobno mjesto za ukop. Grobna mjesta se dodjeljuju isključivo fizičkim osobama, objasnio nam je Saša Vrček, poslovođa Pogrebne službe varaždinske tvrtke Parkovi d.o.o.
Dodaje kako se grobna mjesta ne mogu samoinicijativno prodavati, već ih se može ustupiti drugoj osobi. Tad se izjava ili ugovor o ustupanju grobnog mjesta trebaju ovjeriti kod javnog bilježnika i dostaviti komunalnom poduzeću koje upravlja grobljem. Ako se to, pak, ustupa mimo tvrtke, riječ je o dogovoru između davatelja grobnog mjesta i osobe koja će ga nastaviti koristiti, odnosno ukapati pokojnike u njima.
Nedostatak grobnih mjesta
Ove navode potvrđuju i iz Gradskih groblja Zagreb, podružnice Zagrebačkog holdinga koja upravlja s 28 groblja na području metropole. Oni imaju i poseban cjenik iz kojeg je zaista vidljivo kako cijena grobnog mjesta ovisi o groblju, pa čak i zoni groblja na kojem se ono nalazi. Najskuplja su, dakako, na Mirogoju, a njihove se cijene kreću od 920 eura za dodjelu ukopnog mjesta u osmoj zoni (Kolumbarijska niša) do 12.276 eura za grobno mjestu u Velikim arkadama. Već na Miroševcu se cijene kreću od 614 do 2.488 eura, ovisno o zoni. Jeftinije je jedino ustupanje grobnog mjesta neposredno prije potrebe za ukopom.
– Korisnici grobnih mjesta mogu ustupiti trećoj osobi grobno mjesto na koje imaju pravo korištenja. Podružnica Gradska groblja dodjeljuje pravo korištenja, sukladno važećem cjeniku te uvjetima propisanim Zakonom o grobljima i Odluci o grobljima. Prijenosom prava korištenja, može se ustupiti bilo koje grobno mjesto te nema ograničenja vezanih uz broj ranije ukopanih osoba, poručuju iz Gradskih groblja Zagreb.
Ipak, treba se zapitati zašto uopće dolazi do ustupanja grobnih mjesta drugim osobama. Sapanjoš kaže da je riječ o dvije pojave koje su usko povezane jedna s drugom.
– Činjenica jest da imamo nedostatak grobnih mjesta u Hrvatskoj. Bez obzira na iseljavanje, populacija koja ostaje nema se gdje pokopati i tu je problem. Nema niti zemljišta za širenje grobova. A ljudi se pokapaju i dalje po onim starijim tradicijama: ‘Postao si od praha u prah ćeš se pretvoriti.’ Ljudi teže prihvaćaju kremaciju. Zašto to govorim? Te kazete, one su ipak manjeg obujma, ali imate ih za četiri ili šest urni. To je tehnički problem. Da su dublje, mogli bi ondje položiti nekoliko generacija. Problem je i što mi krčimo šume, koje su nama pluća i život. Treba prelaziti na kremiranja. U Njemačkoj je 90 posto kremacija, ali imaju ekološke urne. Zakupite grobno mjesto za urnu, circa 10-15 godina i u tom periodu se ta urna razgradi, objašnjava Sapanjoš.
Kako se kreću cijene grobnih mjesta možete vidjeti i u videu ispod:
Jeftinije putem Posmrtne pripomoći
Ovaj iskusni pogrebnik otkrio nam je u razgovoru još jednu stvar. Zanimalo nas je, naime, mogu li članovi pogrebnih poduzeća koji nemaju vlastito grobno mjesto dobiti povoljniji grob od cijena koje traže komunalna poduzeća ili pojedinci preko oglasnika.
– Stari ugovori posmrtne pripomoći su bili regulirani tako da je pokojniku osigurano grobno mjesto. Tog više nema. Nekad ste mogli kupiti to grobno mjesto, ali preko posmrtne pripomoći, za jednu kunu plus troškovi ukopa. Danas to više ne vrijedi. Ne znam što će sada biti s članovima koji su sklopili takve ugovore, jer se to više ne može financijski odraditi, govori Sapanjoš.
Iz zagrebačke Posmrtne pripomoći opisuju način na koji osoba putem članstva u njihovoj organizaciji može doći do grobnog mjesta.
– U slučaju smrti člana koji nema vlastito grobno mjesto, takav član se ukapa u skladu s odlukom naručitelja pogreba, uglavnom članova njegove obitelji. U slučaju redovnog ukopa može se ukopati u novi zemljani grob, novi zemljani grob s okvirom, grobni uređaj ili grobnicu. U slučaju kremacije može se ukopati u svako od gore navedenih grobnih mjesta ili u novu kazetu za urne. Osim o odluci obitelji, način ukopa ovisi i o raspoloživosti grobnih mjesta na pojedinom groblju na koje preminula osoba ima pravo ukopa temeljem mjesta prebivališta.
Grobno mjesto financira se ovisno o načinu izbora istog. Ako se radi o zemljanom grobnom mjestu bez okvira, isto se može u potpunosti podmiriti iz dva pogrebna standarda Udruge, dok je kod jednog pogrebnog standarda potrebno nadoplatiti određeni financijski iznos, ovisno o cijenama takvog grobnog mjesta u pojedinom gradu ili mjestu. Sva ostala grobna mjesta su znatno skuplja i razliku u cijeni podmiruje naručitelj pogreba. Ako je član plaćao članarinu po optimum ili posebnom pogrebnom standardu u navedenim pogrebnim standardima nalazi se i zemljano grobno mjesto na redovnom gradskom groblju. Primjerice, u Zagrebu to je zemljano grobno mjesto za tri ukopa na redovnom gradskom groblju Markovo polje, objašnjavaju iz Gradskih groblja.
Dodaju kako su sva grobna mjesta predviđena za ukop tri osobe, pa se pri sljedećem ukopu ne treba ništa nadoplaćivati. Ako član, pak, ima osnovno članstvo, pri prvom ukopu će morati nadoplatiti 214,81 euro, a svaki sljedeći ukop je besplatan. Uz to, u grobna mjesta je moguće položiti neograničen broj urni.