Koliko je široka diskriminacija na temelju dobi? Preko 80 posto starijih od 50 godina ju primjećuje!
Diskriminacija na temelju dobi šira je nego što mislimo. Prema najnovijoj anketi, preko 80 posto starijih od 50 godina se susreće s njome. Međutim, isto istraživanje otkriva da većina ljudi i dalje ima pozitivan stav prema starosti.
Diskriminacija temeljem dobi jako je česta među starijima. To ponekad bude malena zamjerka oko nesnalaženja s korištenjem pametnog telefona, a tu su i već dobro uhodane šale na račun starih kostiju, slabog sluha ili kratkog pamćenja. Pored toga, umirovljenici i druge starije osobe okružene su proizvodima koji se naizgled bore protiv najobičnije stvari – starosti. Bilo da se radi o rješavanju sijedih, bora ili nečeg trećeg, dojam da je starost nešto loše postaje sve prisutniji, piše govexec.com.
Dobna diskriminacija se polako uvukla u naše živote, a najnovija istraživanja pokazuju da je ona već široko rasprostranjena. Preko 80 posto Amerikanaca starijih od 50 godina kažu da se gotovo svakog dana čuju nešto što spada u barem jedan oblik dobne diskriminacije.
Oko 40 posto njih primjećuje još više raznih oblika dobne diskriminacije (tri do četiri), a isto istraživanje zaključuje da se u tom slučaju češće radi o osobama narušenog psihičkog i fizičkog zdravlja.
Rezultati dolaze iz američke nacionalne ankete o starenju pod pokroviteljstvom Sveučilišta u Michiganu i njihovog udruženja umirovljeničkih udruga.
Unatoč svemu – starenje nije loše
Unatoč tomu svemu, isti ispitanici imaju općenito pozitivna razmišljanja o stariju – čak 88 posto ispitanika kaže da su starenjem prihvatili sebe i postalo im je ugodno u vlastitoj koži, a velikih 80 posto kaže da imaju jak osjećaj svrhe u životu. Čak dvije trećine ispitanika kaže da su im životi nakon 50. godine bolji nego što su ih zamišljali.
Odgovori od 2.000 ispitanika prikupljani su u prosincu, prije nego što je Covid-19 stupio na scenu. Istraživači su izrazili brigu oko toga da postoji previše predrasuda prema starijima, a da bi dobna diskriminacija usred pandemije mogla još pogoršati, tim više što su stariji ipak na neki način u fokusu samog virusa.
“Svakodnevna dobna diskriminacija je čak dio američke kulture i jedna je od onih diskriminacija koja ima najviše odobravanja u društvu. Nema sumnje oko toga da negativno utječe na zdravlje starijih ljudi, iako nemamo dovoljno podataka na koji način stariji to shvaćaju i koliko je uistinu štetna”, kazala je Julie Ober Allen, istraživačica.
Lakše je uzeti stereotip, nego razmišljati
Istraživači se slažu u tomu da se protiv stereotipa treba boriti. Fokus istraživanja bio je na devet općenitih oblika dobne diskriminacije, a prikupljene podatke su analizirali zajedno s demografskim obilježjima ispitanika – od dobi, obrazovanja, prihoda, različitih navika u vidu konzumiranja medija i zdravstvenog statusa.
Sve u svemu, dvije trećine starijih kaže da dobnu diskriminaciju mogu vidjeti u porukama i materijalima koje gledaju ili čitaju. Nešto manje od polovice (45 posto) kaže da dobnu diskriminaciju doživljavaju u direktnom kontaktu s drugim osobama.
Zanimljivo je i da više od dvije trećine starijih, iako možda ne na njihovom primjeru, smatra da starost sa sobom nosi i samoću i depresiju.
Najviše pogođeni dobnom diskriminacijom su ljudi visoke životne dobi sa zdravstvenim problemima, a žene imaju nešto veću šansu da iskuse dobnu diskriminaciju nego muškarci.
Udruženje umirovljeničkih udruga u SAD-u AARP također je komentirao rezultate ankete:
“Kako Amerikanci žive dulje, društvo mora redefinirati što znači ostarjeti. Mi smo ohrabreni ovakvim istraživanjima jer i ona sama govore da ljudi mogu biti i stari i sretni, ali svi zajedno trebamo poraditi da onemogućimo štetnim i negativnim asocijacijama oko starosti da nadvladaju”, rekla je Alison Bryant iz AARP-a.