Koliko će iznositi dodatak na mirovinu od mirovine pokojnog supružnika?
Umirovljenici će sredinom iduće godine dobiti zakon koji će im omogućiti deset posto veće obiteljske mirovine, ali i dodatak na vlastitu mirovinu od dijela mirovine preminulog supružnika. Silvano Hrelja po uzoru na europski model traži da to bude 50 posto, odnosno pola mirovine uz vlastitu, no to sasvim sigurno neće biti tako.
Ilustracija: Rawpixel
Za otprilike godinu i pol dana na stotine tisuća umirovljenika moći će ostvariti veću mirovinu kroz novi model obiteljskih mirovina na kojem trenutno rade Vlada, HSU-ov Silvano Hrelja i predstavnici umirovljeničkih udruga. Nasljedne mirovine bit će deset posto veće, dakle 80 umjesto dosadašnjih 70 posto, ali dobit ćemo i puno veći broj korisnika obiteljskih mirovina kroz dodatak, jer će se uz vlastitu moći koristiti i dio mirovine pokojnog bračnog druga. Optimistična predviđanja idu do 50 posto iznosa dodatka, no to će sasvim sigurno biti manje.
Povećat će se broj korisnika koji dosad nisu imali pravo ili im se ono nije isplatilo
Prva opcija od 80 posto mirovine preminulog partnera bit će u prvom redu povoljnija udovicama koje nemaju vlastiti prihod ili onima koje imaju, ali im je on u cjelini manji nego trenutnih 70 posto partnerove mirovine.
Druga opcija obuhvatit će tko zna koliki broj umirovljenika koji trenutno od preminulog bračnog druga ne koriste ništa, jer im je povoljnije biti u vlastitoj mirovini. No, svi oni sada će imati pravo i na dodatak, u najboljem slučaju 50 posto, no to sasvim sigurno neće biti u konačnici toliko.
Deset posto veće postojeće obiteljske mirovine ono je što je sigurno. No, ako oni koji trenutno koriste 70 posto mirovine shvate da im je povoljnija opcija kombinirati svoju i dio mirovine bračnog druga, radije će se odlučiti za dodatak.
Primjerice, umirovljenica je nakon smrti muža ostala sama sa 1.900 kuna mirovine. Muž joj je imao 3.000 kuna pa se ona odlučila uzeti njegovih 70 posto, dakle 2.100 kuna, što joj je 200 kuna povoljnije. Porast od deset posto donijet će joj 300 kuna više, 2.400 kuna kuna pa je u odnosu na vlastitu mirovinu u plusu za 500 kuna.
Kada bi dodatak partnerove mirovine na vlastitu iznosio 50 posto, onda je sasvim sigurno da bi se svi u takvoj situaciji odučili za njega. No, sve i da on bude recimo 20 posto, i za ovu udovicu to je sto kuna povoljnija opcija koja joj donosi 600 kuna uz njezinih 1.900, dakle 2.500 kuna.
Za pretpostaviti je da će tu Vlada biti jako oprezna pa bi dodatak u postotku mogao biti na toj granici isplativosti do 20 posto kako se ne bi dogodilo preveliko opterećenje za proračun.
Puno veći trošak od predviđenih milijardu kuna
Najveći trošak bit će upravo oni koji trenutno ne koriste obiteljsku mirovinu, jer im je njihova isplativija, ali će sada svi oni svejedno imati pravo na dodatak mirovine pokojnog supružnika.
Isto tako, nekima se nije dosad isplatilo uzeti 70 posto jer su bili na granici, ali sada će uzeti 80 posto jer im je to za koju stotinu kuna isplativije. Pojednostavljeno, umirovljenik ima 2.000 kuna mirovine, koliko otprilike iznosi i 70 posto mirovine pokojne supruge. No, 80 posto mu donosi 300 kuna pa će on sasvim sigurno htjeti u obiteljsku mirovinu.
U svakom slučaju, neće se raditi više od nekoliko stotina kuna u prosjeku, bilo kroz povećanje nasljednog dijela ili dodatak. No, s obzirom na prilično velik broj potencijalnih korisnika, potrebno će biti znatno više od trenutno predviđenih oko milijardu kuna za ovu prilično veliku reformu dijela mirovinskog sustava. Obiteljsku mirovinu trenutno koristi 215.787 korisnika. Oni u prosjeku primaju 2.094 kune. Kada bi svi oni dobili samo 200 kuna više, to je već oko 43 milijuna mjesečno.
Za očekivati je da će Vlada kroz nešto strože uvjete i cenzuse ipak trošak ovog velikog mirovinskog zahvata svesti na minimum.
