Koji model je najbolji? Sindikat umirovljenika analizira nasljeđivanje mirovina u četiri europske zemlje
Vlada je najavila kako će se u ovom mandatu pozabaviti s modelom obiteljskih mirovina, a u predizbornom obećanju su naveli da će se raditi o “poštenijem izračunu”. U proteklih nekoliko mjeseci bilo je riječi o nasljeđivanju dijela mirovine pokojnog partnera, a Sindikat umirovljenika donosi analizu kako to funkcionira u Njemačkoj, Austriji, Italiji i Sloveniji.
Foto: Unsplash
Obiteljske mirovine trebale bi tijekom ovog mandata Vlade (još tri i pol godine) doživjeti poprilično značajnu reformu. Obiteljsku mirovinu prima 216 tisuća korisnika, a ona u prosjeku iznosi 2.089 kuna, gotovo 500 kuna manje od prosječne mirovine u RH, piše Sindikat umirovljenika.
Većina korisnika obiteljskih mirovina su zapravo korisnice (njih 93 posto!) koje nakon smrti supruga mogu naslijediti 70 posto njegove mirovine.
Sindikat umirovljenika već godinama traži bolji status za korisnike obiteljskih mirovina, a sada s velikim novcima koje stižu iz EU, možda stvarno dođe do značajnije reforme.
Umirovljeničke udruge predlažu da umjesto trenutačnih 70 posto, preživjeli partner može naslijediti 85 posto mirovine preminulog partnera. Međutim, u tom slučaju se moraju odreći vlastite mirovine.
U drugom scenariju predlažu da preživjeli bračni partner zadrži svoju cijelu mirovinu, a od pokojnikove mirovine naslijedio dio – od 20 do 50 posto. Takav model, prema njihovoj analizi, na snazi je u Austriji, Njemačkoj, Italiji i Sloveniji.
Austrijski model
U Austriji pravo na obiteljsku mirovinu na neograničeno vrijeme ima osoba koja je s preminulim imala dijete ili bila najmanje 10 godina u braku/partnerskoj vezi. Ako ispuni te uvjete u mirovinu može već sa 35 godina života!
U suprotnom, obiteljska mirovina ograničena je na dvije i pol godine. U slučaju da je preminuli već primao mirovinu u trenutku sklapanja braka, preživjeli će pravo na obiteljsku mirovinu ostvariti samo ako je brak trajao najmanje 3 godine. Ako je dobna razlika između supružnika još veća, brak mora trajati još dulje. Time se Austrijanci efektivno štite od prijevara.
Preživjeli bračni partner ima pravo na svoju mirovinu i mirovinu preminulog u rasponu od 0 do čak 60 posto – zbroj obje mirovine ne smije biti veći od 2.031 eura i to na temelju posebne formule u kojoj se gledaju prihodi oba supružnika u posljednje dvije godine prije smrti.
Formula izračuna koliko se može naslijediti
Formula je sljedeća: 70 – (30 x (mirovina preživjelog/mirovina preminulog)). Primjerice, da su oba supružnika primala identičan iznos, primjerice 1.000 eura, tada bi rezultat formule bio 70 – (30 x (1.000/1.000)) = 70 – 30 = 40. Preživjeli supružnik bi dakle dobio 40 posto mirovine preminulog, piše Sindikat umirovljenika.
Njemački model
U Njemačkoj pravo na obiteljsku mirovinu od 2012. godine imaju osobe starije od 45 godina, s time da se dobna granica diže (do 47 godina u 2029.). Pravo na obiteljsku mirovinu imaju i osobe koje se brinu o djetetu do navršene 18. godine života i osobe smanjene sposobnosti za rad.
Nijemci su bogati, pa u tim slučajevima preživjeli partner dobije 55 posto mirovine preminulog, bez obzira na to prima li ili ne vlastitu mirovinu.
Slovenski model
Uvjet za stjecanje obiteljske mirovine u Sloveniji jest da ste navršili 57 godina života u trenutku smrti partnera, alternativno možete imati 52 godine, ali ćete čekati do svoje 57. godine kako bi počela isplata.
Kao i u Hrvatskoj, preživjeli partner ima pravo na 70 posto mirovine preminulog, ali u slučaju da ima vlastitu mirovinu, onda nju može zadržati i dobiti do 15 posto obiteljske mirovine. Taj iznos ne smije prelaziti 11,7 posto minimalne (najniže) mirovinske osnovice.
Zakon također ograničava ukupan iznos isplate vlastite i dijela obiteljske mirovine, koji može iznositi najviše do starosne mirovine muškarca za 40 godina staža. Postoji i gornja granica za dobivanje dijela obiteljske mirovine (106,80 eura), a ukupna isplata vlastite i dijela obiteljske mirovine ne smije prijeći 2.135 eura – time se efektivno ograničava pravo na obiteljsku mirovinu za one s velikim mirovinama kojima ne prijeti siromaštvo.
Talijanski model
U Italiji se također može zadržati vlastita mirovina uz nasljeđivanje one preminulog partnera – može se naslijediti do 60 posto tuđe mirovine. Točan iznos ovisi o visini dohotka preživjelog partnera (siromašni mogu naslijediti veći postotak).
U slučaju da preživjeli ima godišnje prihode tri puta veće od godišnje minimalne mirovine, tada mu se od utvrđenog iznosa obiteljske mirovine (60 posto mirovine preminulog) ta mirovina umanjuje za 25 posto. Ako su prihodi četiri puta veći, umanjuje se za 40 posto, a ako su pet puta veći, za 50 posto.
Kako bi talijanski model funkcionirao u Hrvatskoj?
Kada bi taj model prenijeli na Hrvatsku, i zamijenili minimalnu mirovinu koja ne postoji u našoj zemlji, s najnižom mirovinom koja u ovom trenutku za 15 godina staža iznosi 1.041,30 kuna, tada bi primjerice osoba koja ima triput veće prihode od najniže mirovine (3.123,90 kuna mjesečno) od preminulog supružnika koji je imao npr. 2.500 kuna mirovinu dodatno dobila 1.125 kuna mirovine. Naime, 60 posto od 2.500 kuna iznosi 1.500 kuna, a taj bi se iznos umanjio još za 25 posto. Ovaj model ima potencijala za biti primijenjen u Hrvatskoj, piše Sindikat umirovljenika.
