Obiteljski dom više ne može otvoriti fizička osoba. Oni sadašnji će imati rok od pet godina da osnuju ustanovu, trgovačko društvo ili obrt. Ako to ne mogu, moći će nastaviti raditi kao udomitelji. Nova pravila za rad obiteljskih domova još se pišu, a postojat će oni s blažim uvjetima do 20 korisnika te oni sa više od 20 s puno strožim propisima.
Foto: Rawpixsel
Nije samo požar u Adraševcu, gdje je živote izgubilo šestero starijih i nemoćnih osoba, odredilo novu politiku prema obiteljskim domovima. Mnogi su radili i još uvijek rade ilegalno, mnogi nisu bili u stanju ispuniti ni propisane minimalne, a kamo li od toga bolje uvjete. Većina je radila po pravilima struke, ali dobar dio njih sasvim sigurno nije, zbog čega će sada “ispaštati” svi.
Čekaju se pravilnici koji će definirati uvjete rada
Da su nepravilnosti postojale samo u onim obiteljskim domovima koje su otkrili članovi obitelji i mediji, požar da ni ne spominjemo, bilo bi dovoljno da država nešto hitno poduzme. S druge strane, kamo s gotovo 7.000 osoba smještenih u gotovo 500 obiteljskih domova? Država ne nudi alternativu, a obitelji su nemoćne pružiti skrb. Daje li im to za pravo da rade loše, ispod svake profesionalne i ljudske razine? Sasvim sigurno da ne.
Na najavu da će dobiti rok od pet godina da se preustroje u ustanove, obiteljski su domovi digli bunu i napravili pritisak na nadležno ministarstvo koje je na kraju popustilo. Koliko je to dobro, pokazat će praksa. No, valja pričekati donošenje novih pravilnika iz kojih će se vidjeti što će država točno od obiteljskih domova tražiti. I koliko su takvi zahtjevi uoopće relani.
Novi Zakon o socijalnoj skrbi donesen je krajem siječnja, no on ne propisuje uvjete rada za obiteljske domove, a koji će se urediti pravilnicima tek za najkasnije pola godine.
Rok za preustroj pet godina
Sukladno novom Zakonu o socijalnoj skrbi, fizička osobe neće više moći započeti s obavljanjem profesionalne djelatnosti u obiteljskom domu. Za one obiteljske domove koji su osnovani sukladno ranije važećim propisima, novim je Zakonom propisan prijelazni period, odnosno ti obiteljski domovi nastavljaju pružati socijalne usluge kao obiteljski domovi i nakon stupanja na snagu novoga Zakona, ali najkasnije do 31. prosinca 2026.
Pitali smo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike što će obiteljski domovi morati mijenjati da bi nastavili s radom, s koliko korisnika, koliko će radnika morati imati te kakve uvjete ispuniti. No, konkretnih odgovora zasad je malo.
“Obiteljski domovi koji žele nastaviti pružanjem socijalnih usluga nakon 1. siječnja 2027. , dužni su u roku do 31. prosinca 2026. uskladiti organizacijski oblik za pružanje socijalnih usluga s novim Zakonom. Smatra se da će razdoblje od pet godina biti dovoljno da se obiteljski domovi preregistriraju u drugi organizacijski oblik pružatelja socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi, poštujući sva definirana pravila o prostornim i kadrovskim uvjetima kako bi i dalje mogli pružati uslugu smještaja” – kažu nam iz Ministarstva.
Posebna pravila za do 20 i više od 20 korisnika
Obiteljski domovi s manjim brojem korisnika, kažu nam, nakon isteka roka od pet godina, u slučaju da nisu u mogućnosti osnovati ustanovu, trgovačko društvo ili obrt, imat će mogućnost bavljenja udomiteljstvom bilo kao tradicionalni udomitelji ili standardni udomitelji (odnosno profesionalni udomitelji) sukladno zakonu kojim se uređuje udomiteljstvo.
Također, broj korisnika kojima se pružaju usluge smještaja od strane ustanove, druge pravne osobe ili obrtnika nije ograničen, no uvjeti prostora, opreme i potrebnih stručnih i drugih radnika, sadržaj, opseg i način pružanja usluga bit će propisan pravilnikom i to različito ovisno o kapacitetu pružatelja usluge i to: do deset i više od deset mjesta za djecu, te do 20 i više od 20 mjesta za odrasle i starije osobe, napominju iz Ministarstva.
Rok za donošenje pravilnika kojim se uređuju mjerila prostora, opreme, potrebnih stručnih i drugih radnika, sadržaj, opseg i način pružanja usluga je šest mjeseci od dana stupanja na snagu novoga Zakona o socijalnoj skrbi.
Upravo će o pravilnicima ovisiti koliko će se vlasnicima isplatiti nastaviti raditi ovaj posao, a ulaganja će u konačnici kroz povećanu cijenu smještaja morati platiti sami korisnici. Ipak, najvažnije je pritom stati na kraj obiteljskim domovima koji ne poštuju ni sadašnje minimalne uvjete, a pogotovo onim ilegalnima. No, ostaje pitanje gdje će država smjestiti “višak” korisnika.
