Koja je sudbina 200 tisuća obiteljskih umirovljenika? Udovice u iščekivanju povišice, ali i prava na rad!
Vlada je obećala povećati obiteljske mirovine, a povišica na koju će umirovljenici čekati još četiri godine donijela bi im u prosjeku 13 posto veća primanja koja se trenutno kreću oko 2.000 kuna za svih 215.977 korisnika. Međutim, pitanje je hoće li reforma veće mirovine donijeti samo novim ili svim postojećim korisnicima te planira li HDZ redefinirati uvjete, odnosno povećati životnu dob potrebnu za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu koju u više od 90 posto slučajeva koriste siromašne udovice, dodatno uskraćene za pravo na rad.
Foto: Rawpixel
Gotovo 216 tisuća osoba prima obiteljsku mirovinu, u prosječnom iznosu od samo 2.096 kuna za 28 i pol godina radnog staža. Njihovi korisnici, u 93 posto slučajeva udovice, stari su u prosjeku skoro 73 godine. Kada na stranu stavimo one s inozemnom mirovinom, u Hrvatskoj od mirovine preminulog bračnog druga živi 184.870 umirovljenika pri čemu im prosječna primanja rastu na 2.344 kune.
Do 85 posto mirovine bračnog druga ili dio uz vlastitu
Vlada je najavila redefiniranje modela koji bi im trebao donijeti 13 posto povišice, na što će čekati tri do četiri godine. Prema računici Vlade, imat će 320 kuna veću prosječnu mirovinu, a uz povećanje bit će uvedena i opcija korištenja dijela mirovine preminulog bračnog ili izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu, što sada ne postoji. Trenutno su građani prisiljeni odreći se vlastite mirovine u korist 70 posto preminulog partnera, ukoliko im je to povoljnije za koju kunu. Ubuduće taj će postotak iznositi, prema sadašnjim najavama, 80 do 85 posto.
No, otvoreno ostaje pitanje hoće li pritom postrožiti uvjete, odnosno podići dob za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu te hoće li povišicu dobiti svi postojeći, ili samo novi korisnici. Na taj problem upozorava i predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, SUH-ova Jasna A. Petrović.
Vlada smatra da su naše udovice premlade?
“Navršena određena starosna dob, za koju predstavnici nadležnog ministarstva tvrde da je previše dobrohotna, jer se kao najniži uvjet starosne dobi propisuje 50 godina života, u nekim je zemljama čak i niža, kao na primjer u Portugalu (35 godina života), Lihtenštajnu i Švicarskoj (45 godina života), Njemačkoj i Belgiji (47 godina života), isto je u Poljskoj i Finskoj (50 godina života), a u nekim zemljama i više – Francuska i Bugarska (55 godina života) te Slovenija (58 godina života).
Ostaje pitanje hoće li hrvatska vlast odlučiti povisiti dob za stjecanje obiteljske mirovine ili će čak nastojati obiteljsku mirovinu po novom budućem modelu priznati samo novoumirovljenima? Naime, to ne bi bilo prvi put da se tako otvoreno diskriminira sve umirovljene prije donošenja zakonskih izmjena, jer je upravo tako učinjeno s priznavanjem šest mjeseci dodatnog staža po djetetu” – napominje Petrović.
Dobit će pravo na rad, ali uz umanjenje mirovine?
Obiteljski umirovljenici trenutno su diskriminirani na još jedan način, tako što im Vlada ne dopušta rad uz mirovinu do polovine radnog vremena kao i ostalima. Dobra vijest je da će ta nepravda biti ispravljena već s početkom iduće godine, ali vrlo vjerojatno uz umanjenje mirovinskih primanja.
“Za očekivati je da će se najkasnije od 1. siječnja sljedeće godine uvesti pravo na rad i za obiteljske umirovljenike, ali postoji i vjerojatnost da će se u takvoj kumulaciji mirovine s dohotkom od rada uvesti umanjenja zavisno od propisanog limita, kao u nekim drugim zemljama, i to čak od 25 do 50 posto” – upozorava Jasna A. Petrović.
Predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe zaključuje kako ništa ne priječi Hrvatsku da konačno reformira obiteljske mirovine u model koji će omogućiti preživljavanje obiteljskih umirovljenica, no čini se da je Vlada, kako kaže, naumila dugo putovati tom cestom bez kraja i voditi dugotrajne povremene sastanke na kojima će državni dužnosnici i stručnjaci prikazivati svoje power point prezentacije.
