Koga bi samovozeći auto trebao pogaziti: Dijete, mačku ili stariju osobu?
Vrlo brzo će se na cestama pojaviti samovozeći automobili. Oni moraju biti toliko detaljno programirani i pripremljeni za svakakav scenarij. Znanstvenici s cijenjenog američkog sveučilišta MIT neumorno su prikupljali podatke o “moralnim preferencijama građana” kod slučaja gdje automobil mora nekoga pogaziti.
Zamislite da ste u situaciji čovjeka na gornjoj fotografiji. On kontrolira polugu vlaka koji nezaustavljivo juri tračnicama. Dalje na tračnicama svezano je nekoliko ljudi, a na skretanju je svezana samo jedna osoba.
Osoba koja upravlja polugom smještena je u moralnu dilemu, a smrtan ishod je neizbježan. Hoće li povući polugu i biti odgovoran za smrt samo jedne osobe (i tim činom spasiti pet drugih), ili će pustiti vlak da ide svojim smjerom na pet ljudi (i time spasiti jednu osobu).
Samovozeći automobili su budućnost
Slične etičke dileme imat će i samovozeći automobili, koji će morati biti programirani toliko detaljno i spremni za situacije svih vrsta, pa i one s kobnim posljedicama.
Znanstvenici s cijenjenoj američkog sveučilišta MIT nedavno su objavili rezultate ankete u kojoj su oni odgovarali na slična pitanja moralnog karaktera. Raspravljali su o mnogo različitih scenarija, poput onoga da će automobil, u slučaju sudara, morati odabrati hoće li se zabiti u dijete ili u staru osobu, u staru osobu ili u mačku, ili pak u spomenik kulture ili beskućnika.
S MIT-a su proveli ogromnu anketu koju su nazvali “Moralnom Mašinom”, a na nju su odgovore davali više od 2 milijuna ljudi diljem svijeta, piše The Washington Post.
Više se cijene mlađi, nego stariji ljudi
Istraživanje su objavili u časopisu Nature i otkrili su da ljudi ipak imaju neke preference skrivene u njihovoj mašti. Ogromna većina ljudski život cijeni više nego životinjski, u pravilu žele spasiti što više ljudi na štetu pojedinaca, a stvari postaju zanimljive kod odgovora oko starijih ljudi.
Zabilježena je znatna preferenca u kojoj se većina ispitanika izjašnjava da bi spasila trudnice, djecu i ljude srednje dobi naspram starijih ljudi. Našli su i preferenciju po spolovima, češće bi spasili žene nego muškarce.
Isto tako, pokazuju preferencu da bi češće spašavali ljude u dobroj formi naspram pretilih ljudi te poduzetnike naspram lopova i beskućnika.
Postoje i kulturalne razlike između različitih regija, u zapadnim zemljama je zabilježena ekstremna preferencija mlađih ljudi nad starijima, dok je u azijskim zemljama omjer snaga između mlađih i starijih ljudi izjednačen.
Znanstvenici se oglasili o istaživanju
O cijelom istraživanju oglasili su se i istraživači:
“Mi ne sugeriramo da bi se automobili trebali programirati prema rezultatima ove ankete, ali programeri moraju biti svjesni ovih preferencija. Možete li zamisliti reakciju javnosti da samovozeći automobil odluči ubiti dijete naspram neke životinje?”, upitao je novinare.
Istaknuli su kako je u anketi sudjelovalo nekoliko milijuna ljudi iz gotovo svih zemalja na svijetu. Skupa su dobili odgovore na čak 40 milijuna različitih scenarija.
Ovo je jedno od rijetkih istraživanja te vrste, a postavlja se samo po sebi, jer je tehnologija samovozećih automobila iza ugla. U istraživanje je bio uključen i ekspertni tim filozofa, koje je predvodio Nicholas Evans:
“Htjeli smo napraviti matematički model raznih moralnih dilema, a nakon toga uvrstiti najbolje moralne teorije koje filozofija može ponuditi. Ne samo kod nesreća s kobnim posljedicama, radimo to u svrhu kako bi se autonomna vozila ponašala najbolje u njihovoj mogućnosti”, zaključio je Evans.