Katolici iz Hrvatske kada dođu u Njemačku postaju – ateisti. Evo zašto!
Tko je imalo upućen u Bibliju, zna priču o Petru koji je triput zatajio Isusa. Zatajenje Boga ili vjere smatra se grijehom, a svjesna je toga i većina od oko 80 posto Hrvata koji se izjašnjavaju katolicima. Javno ispovijedanje vjere, bilo na popisu stanovništva ili odlaskom na misu, na ovim je prostorima široko rasprostranjeno i duboko tradicionalno ukorijenjeno. Osoba s ponosom tako može priznati da je vjernik te joj to neće bitno mijenjati materijalnu situaciju, osim ako u pitanju nije neka božanska intervencija. No, što kada nas ispovijedanje vjere košta?
Porez crkvi u Hrvatskoj plaćaju svi građani kao porezni obveznici. Ateisti nisu oslobođeni takvih davanja pa samim time osoba neće ostati financijski zakinuta ako kaže da ide u crkvu. No, u Njemačkoj hoće. Upravo je to i razlog zbog kojeg velik broj Hrvata, koji se tamo preseli, odjednom promijeni svoju vjeroispovijest, barem na papiru.
Dva načina; zatajenje ili istupanje iz Crkve
S prijavom boravka u Njemačkoj susreću se i s crkvenim porezom, ukoliko uz osobne podatke prilože i informaciju o vjeri, koja zanima službenike. Kako za života u Hrvatskoj takav trošak nisu imali, prva reakcija automatski je da ga ne žele imati ni sada. Na neki način, ovakav postupak ide u prilog braniteljima teze da bi u Hrvatskoj broj izjašnjenih katolika bio znatno manji kada bi morali plaćati porez Crkvi tako da se on odbija direktno iz njihova džepa.
Crkveni porez u Njemačkoj plaćaju svi članovi Katoličke crkve, a članom Crkve se postaje krštenjem. Bez obzira gdje ste kršteni, ako radite u Njemačkoj, dužni ste plaćati taj porez, sve dok ne napustite državu. No, ne plaćaju ni svi krštenici, jer su od poreza oslobođeni oni s malim prihodima, nezaposleni, umirovljenici, djeca, učenici i studenti. Dakle, samo platno sposobni krštenici s prebivalištem plaćaju porez Crkvi. A Hrvat koji dođe na rad u Njemačku to i jest.
Crkveni porez iznosi 9% od poreza na dohodak (Lohnsteuera). U Bayernu i Baden-Württembergu iznosi 8%. Dakle, ne plaća se 9% od plaće nego 9% od poreza na dohodak. S tim novcem financira se rad Crkve. Tim se misli na cjelokupni rad, a ne samo na plaće svećenicima, piše Fenix magazin.
To se može izbjeći na dva načina; tako da prilikom dolaska “zaboravite” reći da ste katolik ili istupanjem iz Crkve, za što je potrebno ispisivanje sudskim ili uredovnim putem. No, time ne prestajete biti katolik, jer krštenje koje vas čini pripadnikom Crkve ne može se poništiti. To je stoga čin samovoljnog i namjernog odricanja Katoličke crkve čijim se članom više ne želi biti.
Ateista zbog izbjegavanja poreza sve više
Ukoliko netko misli da je stvar samo formalne prirode, nipošto nije u pravu jer kada istupite iz Crkve ne smijete više uzimati sakramente ispovijedi, pričesti i bolesničkog pomazanja. Usto, ne možete više biti ni kum, a uskraćen će vam biti i crkveni sprovod.
Ako ste samo zatajili svoju vjeru pa ste se nakon toga predomislili, dovoljno je doći u župni ured s krsnim listom i napraviti promjenu kojom se evidentirate kao katolik.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa NRW-a, 88.510 ljudi je lani istupilo iz Katoličke i Protestantske crkve. Povećanje je to od gotovo 22 posto u odnosu na 2017. godinu. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (NRW) živi 12,4 milijuna članova Crkve. Od toga njih 7,4 milijuna je katolika, a oko 5 milijuna protestanata.
Iz Katoličke i Protestantske crkve 2016. godine istupilo je 70.717 osoba, u 2017. godini istupilo je 72.588 osoba, da bi u 2018. taj broj narastao na 88.510 osoba. Pokazuje to porast broja ateista, pri čemu je najveći uzrok upravo izbjegavanje plaćanja crkvenog poreza.