Starije stanovništvo sve je brojnije, ljudi žive sve dulje, a omjer starih i mladih stvara ne samo nepovoljnu demografsku, nego i ekonomsku sliku. Premalo radnika na previše umirovljenika opterećuje mirovinske sustave, zbog čega iz godine u godinu radimo sve dulje. Najnovija karta Eurostata pokazuje koliko pojedine države očekuju da njihovi građani rade do mirovine.
Foto: Unsplash
Očekivano trajanje radnog vijeka na razini Europske unije prošle godine je iznosilo 36.2 godine, što je za tri mjeseca dulje nego godinu dana ranije te čak 3.3 godine dulje nego 2.000. godine. Pritom se od muškaraca očekuje da rade dulje nego žene, i to za čak pet godina.
Prosjek očekivanog radnog vijeka za muškarce tako je 38.6, a za žene 33.7 godina, pokazuju najnoviji podaci Eurostat istraživanja. Očekivanja se odnose na osobe koje danas imaju 15 godina te je sasvim jasno kako će one raditi mnogo dulje nego starije generacije.
Među članicama Europske unije očekivan radni vijek varira od najmanjih 31.8 u Italiji, 32.4 godine u Hrvatskoj, 32.9 u Grčkoj pa do visokih 39.9 godina u Danskoj, dok je Nizozemska prekoračila 40, a 41.9 godina očekivano je trajanje rada u Švedskoj.
Iz Eurostatove mape vidljivo je dakle da je najkraći očekivani radni vijek u Italiji, Hrvatskoj i Grčkoj gdje je ispod 33 godine. Iznad 40 godina on je u Švedskoj i Norveškoj.
No, zanimljivo je vidjeti i malo širu sliku koja se proteže od Turske s najnižih 29.4 godina radnog vijeka pa do Islanda s nevjerojatnih 46.3 godine očekivanog rada.
U našem neposrednom europskom okruženju najdulji očekivani radni vijek imaju Švicarci, 42.7 godina.
Očekivani radni vijek Foto: Eurostat
