Kaos u HZMO-u, radnici organiziraju prosvjed: “Ovo više nije ni mobing, ovo je teroriziranje”
Radnički sindikat zaposlenika u HZMO-u sutra organizira prosvjed s nazivom “ČAŠA SE PRELILA – NE UNIŠTAVAJTE HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE”. Razgovarali smo s predsjednicom sindikata Višnjom Stanišić, evo što kaže.
(Ilustracija:Pixabay)
Sutra, 16. travnja, u 11:35 sati ispred zgrade Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje održat će se prosvjed pod nazivom “ČAŠA SE PRELILA – NE UNIŠTAVAJTE HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE”.
Organizira ga Radnički sindikat HZMO-a, a problemi u Zavodu su brojni.
Zbog sve manjeg broja radnika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje na provedbenim poslovima, dogodit će se da korisnici naših usluga neće dobiti pravovremenu i kvalitetnu uslugu. Zbog zapošljavajna i napredovanja podobnih, a ne sposobnih, međuljudski odnosi dosegli su najnižu razinu u posljednjih 40 godina. Satnica rada u Zavodu za SSS manja je od satnice studenta koji radi preko student servisa. Nikada nitko u Zavodu nije odgovarao zbog nesposobnosti organiziranja poslovnih procesa, stoji u njihovom priopćenju.
Nezadovoljni radnici sutra će u vremenu kada inače imaju radnu pauzu govoriti o sve gorim uvjetima rada, koji za posljedicu imaju sve goru uslugu Zavoda. O problemima u HZMO-u razgovarali smo s predsjednicom njihovog Radničkog sindikata Višnjom Stanišić.
Problemi u Zavodu nisu novina
Najveći problem je osipanje radnika koji rade na tzv. provedbenim poslovima. Dakle, to su ljudi koji procesuiraju zahtjeve korisnika te na kraju donose rješenja o mirovinama. Višnja Stanišić nam govori kako se upravo na tom području dogodilo najveće osipanje radnika. Zavod je prije nekoliko godina imao 3.300 zaposlenika , a sada su pali na 2.600 zaposlenika.
Zbog sve manjeg broja ljudi na provedbenim poslovima, događaju se i problemi umirovljenicima koji predugo moraju čekati na rješenje o mirovini. Naime, zakonski je propisano kako rješenje o mirovini mora biti riješeno u 30, odnosno u 60 dana (u iznimnim slučajevima), a prema posljednjim informacijama taj rok se konstantno krši.
“Ovo više nije mobing, ovo je teroriziranje”
Ravnatelj Zavoda Josip Aladrović na tu je funkciju imenovan 2017. godine, a od tada obećaje “sistematizaciju” poslova. Naša sugovornica, Višnja Stanišić opisuje kako bi se Zavod za mirovinsko komotno mogao preimenovati u Zavod za statistike jer je to “jedino” čime se na većoj razini Zavod bavi.
“Posao u provedbi postao je previše normiran, a radnici zbog uvjeta na radu često daju otkaze, kažu da im se više isplati konobariti.
Prosječna satnica rada u Zavodu manja je od satnice studenta koji radi preko student servisa. A prosječna plaća u Zavodu je 5766,01 kn što je gotovo 10% manje od prosjeka Republike Hrvatske a o Zagrebu da i ne govorimo.
Prije nekoliko mjeseci zaposlili smo pet pravnica, i one razmišaljaju o odlasku. U samo nekoliko mjeseci rada od njih se traži da ispoštuju neadekvatno velike norme, a za obavljanje provedbenih poslova poput donošenja rješenja o mirovinama potrebno je i nekoliko godina rada da bi se steklo iskustvo”, govori nam Višnja.
Zakon o zaštiti podataka – enigma hrvatskog zakonodavstva
Famozni GDPR – zakon o zaštiti podataka – i u Zavodu za mirovinsko stvara probleme. Ljudi koji rade na provedbenim poslovima, primjerice u trenutku dok obrađuju nečij zahtjev za ostvarivanjem prava na mirovinu, moraju odgovarati na telefonske upite koji u prosjeku stižu svakih pet minuta.
“Nejasno je što mi uopće našim korisnicima smijemo govoriti, mi još uopće nismo dobili nikakve upute što se tiče zakona o zaštiti podataka. Ako kažemo premalo – neljubazni smo, ako kažemo previše – kršimo zakon”, tvrdi Stanišić.
Stanišić tvrdi kako postoji i problem s napredovanjem na radnom mjestu, gdje bolje poslove dobijaju podobni, a ne sposobni.
“Nakon samo nekoliko godina radnog iskustva neki odmah postaju šefovi. Omjer normiranih i nenormiranih poslova je 40:60 u korist nenormiranih i veliko je pitanje što toliki broj ljudi radi na nenormiranim radnim mjestima – to stvara veliko nezadovoljstvo među radnicima. Neki od njih su i psihički oboljeli zbog terora koji doživljavaju na poslu. Od toga da ih se svako malo provjerava kada su došli na posao, kada su otišli s posla, na koliko su poziva odgovorili, koliko su dugo trajali razgovori po pozivu, jesu li isporučili nenormalno visoku zadanu normu”, govori Stanišić.
Osim toga, tu su i drugi kadrovski problemi. HZMO se nedavno pohvalio kako su nabavili program za obračun mirovina vrijedan 8,2 milijuna kuna. Što im to vrijedi, kada nedostaje informatičara, pita se Stanišić.
Nesposobnost organiziranja poslovnih procesa
Naša sugovornica se sjeća vremena u prošlosti kada su se gotovo svi zahtjevi obrađivali u zakonskom roku, ako ne i debelo brže. Međutim, vremena su se promijenila.
“Događa se svojevrsna menadžerizacija čitavog poslovanja Zavoda, sve više ljudi odlazi na visokopozicionirana mjesta, a sve manje je ljudi u provedbi.
Pa pogledajte samo Središnju službu Zavoda, tamo ih je barem 80 posto na takvim mjestima, a samo 20 posto u provedbi”, govori Stanišić.
Zbog svega toga očekuje podršku svojih kolega koji će sutra, pod pauzom, progovoriti o situaciji na poslu.
Za komentar o situaciji smo pitali i ravnatelja Zavoda, kao i njihovu službu za odnose s javnošću, a njihov ćemo odgovor objaviti kada (i ako) do njega dođe.
