Kampanja Starke protiv diskriminacije starijih: ‘Umirovljenici nisu teret, nego resurs’
Radionice u školama i edukacije osoba koje njeguju svoje bližnje kod kuće samo su dio aktivnosti nacionalne kampanje ‘Stopageism’. Udruga Starka pokrenula je veliku bitku protiv diskriminacije starijih u Hrvatskoj. Predsjednica Sabina Angelina Latin rekla nam je što sve treba mijenjati kako bi se poboljšala percepcija starosti u društvu.
Predstavljanje kampanje ‘Stopageism’
Nacionalnu kampanju protiv starosne diskriminacije “Stopageism” pokreće udruga Starka. Predsjednica Sabina Angelina Latin predstavila je jučer kampanju koja se provodi pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade.
Za mirovina.hr kaže kako je suradnja već dogovorena s Karlovačkom županijom gdje uskoro počinju aktivnosti, a interes iskazuju i ostali.
– Sve škole su u Karlovačkoj županiji uključene u radionice. Također, educirat ćemo njegovatelje kako da rade sa starijima, prvenstveno u neformalnoj kućnoj skrbi, gdje članovi obitelji sami brinu o starijima u potrebi, a nitko im nije nikada rekao kako da to rade. Jako je važno da upravo mladi budu ambasadori i prenose poruke međugeneracijske solidarnosti. Slične aktivnosti imat ćemo i u Gradu Zagrebu, a odazvale su nam se i Sisačko-moslavačka te Ličko-senjska županija. Spremnost na suradnju iskazala je i Osječko-baranjska pa se nadamo i tamo osvijestiti važnost ove teme, kaže Sabina Angelina Latin.
Starosna diskriminacija u zdravstvu i socijalnoj skrbi
Svrha je obuhvatiti i predstavnike vlasti, institucije i ostale udruge, a čiji su se predstavnici u velikom broju i odazvali jučerašnjem predstavljanju projekta. Kampanja će se provoditi u suradnji sa školama i Ministarstvom zdravstva, jer žele inicirati tečajeve i seminare za djelatnike u sustavu zdravstva. Upravo je tamo, tvrdi Latin, raširena starosna diskriminacija, a isto tako i u sustavu socijalne skrbi.
– Ovo nije kampanja koja može donijeti rezultate sama za sebe. Ako pogledamo akcijski plan Desetljeća zdravog življenja UN-a, onda ćemo vidjeti da ovo što mi radimo je prvi korak, a to znači osvješćivanje društva o starosnoj diskriminaciji, podučavanje o starenju, približavanje starenja i jačanje međugeneracijske solidarnosti. Da bi uspjeli, važno je što radi Vlada, što radi Ministarstvo rada i institucije, važno je što radi cijelo društvo. Dakle, zajedno možemo suzbijati, a možda jednog dana i suzbiti starosnu diskriminaciju, kazala je Latin.
Bez starijih osoba nema održivog razvoja
Sabina Angelina Latin (sredina) na predstavljanju kampanje s uzvanicima
Podsjeća kako je borba protiv starosne diskriminacije dio i akcijskog plana održivog razvoja do 2030. godine, što je i planska mjera Europske unije. A države koje se neće baviti starošću, dodaje Latin, teško će moći dobiti sredstva za održivi razvoj.
– Održivog razvoja nema bez povezanosti svih aktera društva. Suradnja i solidarnost prema starijima presudni su, prema stavu EU-a, za daljnji gospodarski razvoj. Iz tog smo razloga i mi okupili lokalne obiteljsko-poljoprivredne gospodarstvenike kako bismo povezali njihove aktivnosti s dostojanstvenim starenjem. Osim što se tradicija proizvodnje prenosi na mlade generacije, stariji tu i te kako imaju čime doprinijeti, ističe.
Predstavljanje kampanje ‘Stopageism’, lokalni OPG-ovci zamijesili štrudlu
‘Naši stari sjede u stanovima, oduzeta im je vrijednost’
– U razvijenijim zemljama umirovljenici su i dalje aktivni u društvu, doprinose znanjem i iskustvom, a kod nas to nije slučaj. Naši stari sjede u stanovima, oduzeta im je vrijednost, nismo im omogućili da iskoriste vlastite resurse, jer ih društvo ne koristi u pozitivnim smislu, pojasnila nam je nositeljica kampanje “Stopageism”.
Latin smatra da naše društvo starije osobe i dalje gleda kao teret, a ne kao resurs. Oni su, dodaje, dodana vrijednost društva i treba ih promatrati kroz njihova znanja, mudrost i iskustvo, tim više jer je starijih osoba sve više i ako ih ne uključimo u društvo, nemamo ni budućnost.
-Prvo što na čovjeku vidimo su njegove godine i spol, a dugo ništa ne vidimo; je li obrazovan, kojeg je zanimanja, što radi… To je prva predrasuda. Prema procjenama i istraživanjima svaka druga osoba je starosni diskriminator i prije nego što sam se počela baviti ovim poslom našla sam puno predrasuda i stereotipa i kod sebe, dodala je Sabina Angelina Latin.
‘Starijih sve više, a mi im nudimo domove i ništa drugo’
Uz ministra Marina Piletića i saborskog zastupnika Silvana Hrelju te predstavnike Crvenog križa, Centra za socijalnu skrb i ostale, skupu se pridružio i veliki broj stručnjaka. Da Hrvatska starijima ne nudi ništa osim domova, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Vlasta Vučevac.
– Mi kao Republika Hrvatska nemamo svoj nacionalni plan skrbi za starije osobe. Imamo domove socijalne skrbi koji su državni, županijski ili privatni i nemamo ništa više, a broj starijih osoba enormno raste i to ne treće nego kasne treće životne dobi. Nakon 85 i 90 godina imamo vrlo veliki broj osoba po otocima, po zaleđu imamo vrlo specifičnu situaciju gdje imamo i stogodišnjake koji su u potpuno samačkim domaćinstvima, a čija lokalna zajednica uopće o njima ne vodi računa. Dakle moramo donijeti neki plan i pravilnik kako skrbiti o svakom čovjeku i o onom na otoku, u zaleđu, u Hrvatskom zagorju, u slavonskom selu, a ne samo u velikim centrima, istaknula je Vučevac.
