Kako riješiti probleme u domovima za starije osobe? Jedan pravilnik, lista i vaučeri mogli bi popraviti stanje
Zbog sve većih troškova, manjka radne snage i nedostatnog smještaja, domovi za starije osobe su u teškoj situaciji. Predsjednik Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Pavo Ćorluka smatra da bi se sve moglo riješiti uvođenjem centralizirane liste čekanja te Pravilnikom o metodologiji utvrđivanja cijena smještaja. Poziva i na uvođenje vaučera za sufinanciranje domskog smještaja.
Dom za starije Trešnjevka | Foto: Youtube screenshot
Za svega 2,5 posto starije populacije, odnosno oko 22.000 osoba, ima mjesta u domovima za starije osobe. Situacija u tim domovima, bili oni državni, gradski, odnosno županijski ili privatni i obiteljski, sve je teža. Osim manjka smještajnih kapaciteta, rastu troškovi poslovanja, ali i problemi s radnom snagom.
Zbog toga, ali i brojnih drugih razloga, mnogi su domovi odlučili povećati cijene svojih usluga za 20 i više posto. Predsjednik Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Pavo Ćorluka ispričao je novinaru tportala Zoranu Kordi da ekonomska cijena treće kategorije smještaja, koju koristi najviše korisnika, iznosi oko 1.400 eura, ali se u privatnim domovima naplaćuje u prosjeku 814 eura.
Zloupotrebljavanje javnih domova
U domovima kojima upravljaju lokalne vlasti sve su usluge subvencionirane, pa se tako cijena smještaja za istu kategoriju u Zagrebu kreće između 500 i 600 eura. Ćorluka naglašava da bi neki domovi bili zatvoreni da nije bilo Vladinih mjera, o kojima možete čitati ovdje, te dodaje da se smještaj u domovima ponekad zloupotrebljava.
– Imamo klasu povlaštenih ljudi koji koriste subvencionirani smještaj u društvenim domovima, a mogli bi platiti punu cijenu, rekao je Ćorluka.
Dobar prikaz stanja u domovima daju i liste čekanja, koje su često prva asocijacija pri spomenu domskog smještaja starijih osoba. Ćorluka ističe da je glavni kriterij za prijem u gradski ili županijski dom vrijeme prijave, a ne zdravstveno stanje prijavitelja.
– Javni domovi prvenstveno bi trebali biti namijenjeni hitnim slučajevima koji trebaju punu zdravstvenu njegu i skrb, a starije osobe koje se u potpunosti mogu brinuti o sebi trebale bi koristiti usluge privatnih domova, pojašnjava on dodajući da trenutno nepokretne osobe i njihove obitelji plaćaju privatni smještaj, dok porezni obveznici moraju financirati smještaj pokretnih osoba u javnim domovima.
Traže se vaučeri
Stoga, smatra on, nema mjesta u javnim domovima, a privatni teško mogu naplatiti ekonomsku cijenu svojih usluga. Ipak, vidi neke pomake na bolje, a jedan od njih je i uvođenje četiri kategorije korisnika te Pravilnik o metodologiji utvrđivanja cijena smještaja koji je u pripremi, a trebao bi omogućiti postizanje cijene koja prati kvalitetu usluga.
Cilj ovih mjera trebao bi biti da smještaj dobiju oni koji su zaista u potrebi te da se smanje liste čekanja. S druge strane, država bi subvencionirala smještaj samo financijski najugroženijim korisnicima. HUP se ovdje zalaže za uvođenje vaučera korisnicima javnih i privatnih domova, čija bi vrijednost varirala ovisno o imovinskom cenzusu korisnika.
Ćorluka podupire i ideju centraliziranog sustava prijema korisnika. Riječ je zapravo o jedinstvenoj listi čekanja za sve domove koje svojim korisnicima pružaju istu razinu skrbi, čime bi se, smatra on, stvorile pretpostavke za pravedniji i održiviji sustav.
Djelomično ispunjeno obećanje
Ipak, smatra da bi gradovi i općine te županije trebale više sudjelovati u financiranju domskog smještaja, s obzirom na nepriuštivost i rast troškova. Država će, osim Pravilnikom i definiranjem kategorija korisnika, doskočiti problemu smještaja Akcijskim planom za razvoj socijalnih usluga za razdoblje 2021.-2024., kojim je, između ostalog, planirana i izgradnja osam centara za starije osobe u sredinama gdje usluge smještaja nisu dostatne.
Već smo pisali o centrima u Koprivnici, Đurđevcu i Vrbovcu, koji su pred dovršetkom ili su radovi na njima u tijeku. Kad svi centri budu gotovi pružat će smještaj, te socijalnu i zdravstvenu skrb za 800 osoba teže pokretljivosti ili narušenog zdravlja. Cijeli projekt bi trebao biti gotov do kraja sljedeće godine, a ukupna mu je vrijednost 17,12 milijuna eura.
Čini se kako je to supstitut za obećanje Vlade na kojeg je nedavno podsjetio Željko Šemper. Naime, Vlada je još 2016. obećala izgradnju 20 domova za umirovljenike u cijeloj Hrvatskoj, no umjesto toga je uveden projekt pomoći u kući.
