Kako funkcionira RTV pristojba? Plaća se čak i za mobitel, a jedan dio umirovljenika oslobođen je polovine iznosa
Iako se već neko vrijeme razmatra novi model naplate RTV pristojbe, još je stariji zahtjev da se većina umirovljenika oslobodi plaćanja dijela iznosa od 10,62 eura mjesečno. Ipak, među onima koji ne moraju platiti 50 posto pretplate su i umirovljenici s mirovinama nižima od 199,08 eura.
Foto: Jelena Ratko | mirovina.hr
Nešto više od 2,5 milijuna kućanstava u Hrvatskoj plaća RTV pristojbu. Mnogi ju pokušavaju izbjeći, a inkasatorima ju je sve teže naplatiti, zbog čega je Hrvatska radiotelevizija još prošle jeseni obznanila planove o uvođenju novog modela pristojbe, o čemu možete čitati ovdje.
Zatražili su oni i podizanje iznosa pretplate, koji je već neko vrijeme ispod zakonski propisanih 1,5 posto neto plaće. No, dok ne smisle na koji način i u kojem iznosu će je naplaćivati, ona iznosi 10,62 eura za većinu korisnika. Njome se osim rada HRT-a financiraju Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija i Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), ali i izgradnju te održavanje mreže odašiljača, piše novinar tportala, Zoran Korda.
Umirovljenici djelomično oslobođeni
Među platiteljima pristojbe svakog su mjeseca i umirovljenici. Već je pomalo zaboravljen zahtjev HSU-a iz 2021. da se po jednakom cenzusu kao i za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, RTV pristojba umanji za 50 posto onima koji imaju ispod cenzusa po članu kućanstva ili kao samci. Zatražili su i ukidanje pretplate za sve s prihodima manjima od 199,08 eura po članu kućanstva.
Dijelom i zbog tog prijedloga postoje iznimke u kojima građani ne moraju plaćati RTV pristojbu. U potpunosti su oslobođene ovog nameta slijepe i gluhoslijepe osobe s invalidnošću od 100 posto, ratni vojni invalidi i osobe koje se liječe dijalizom bubrega, dok pola iznosa pristojbe ne moraju platiti osobe s teškim mišićnim oboljenjima (distrofija, paraliza, paraplegija…), gluhe osobe te umirovljenici s mirovinama manjima od 199,08 eura.
I mobiteli se računaju
Svi ostali moraju platiti puni iznos neovisno o broju članova ili broju prijemnika u kućanstvu. Pod pojmom prijemnika ne podrazumijeva se samo televizor ili radio, već svi uređaji koji primaju audio ili audiovizualni signal, u što spadaju mobiteli, računala, tableti, autoradiji… Srećom, pretplata se ne obračunava po broju uređaja, a vrijedi i za, recimo, vikendicu u kojoj se nalazi televizor.
Vlasnici prijemnika u kućanstvu moraju prijaviti uređaj HRT-u najkasnije 30 dana od nabave. Dvostruko kraći rok, 15 dana, propisan je za promjenu adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta tvrtke ako je riječ o pravnoj osobi. Pravne osobe pretplatu plaćaju po drugačijem režimu. Oni iznos od 10,62 eura moraju platiti za svaki prijemnik kojeg imaju. Iznimka su jedino iznajmljivači koji plaćaju jednu pretplatu za četiri televizora u razdoblju u kojem iznajmljuju svoje sobe ili apartmane.
Moguće su i kazne
Ako građani ne žele plaćati pristojbu moraju HRT-u pisanom izjavom dokazati da pod prekršajnom i materijalnom odgovornošću ne posjeduju nijedan uređaj. To znači da moraju odjaviti sve uređaje, od televizora do mobitela, što je praktički nemoguće. Doduše, plaćanje RTV pristojbe je moguće odjaviti u slučaju smrti stanara ili odlaska u dom za starije osobe.
Kontrolu plaćanja pretplate obavljaju inkasatori. Oni su dužni predočiti svoju službenu iskaznicu, a provjeru unutar stana mogu obaviti samo u slučaju da stanar na to pristane. Ako stanar ne pristaje na provjeru, inkasator nema pravo ući u stan, već mora napraviti zapisnik o utvrđenim činjenicama.
No, kako gotovo svi imaju neki audio ili audiovizualni prijemnik, HRT može pokrenuti prekršajni postupak, u kojem sud utvrđuje činjenice. Kazna za neplaćanje pristojbe je plaćanje svih zaostalih pristojbi. No, od toga se građani mogu “izvući”, ako prihvate nalaze kontrole i pristanu na plaćanje pristojbe.
