Stopa samoubojstava u dobi od 65 godina na više opada. Unatoč prisutnom opadanju, zabrinjavajuća je činjenica da se stariji sugrađani odlučuju na samoubojstvo kako bi svoje životne teškoće priveli prijevremenom kraju.
Svjetska zdravstvena organizacija iznijela je podatak kako svakih 40 sekundi jedna osoba na svijetu počini samoubojstvo. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ističu kako je za dob 65 i više godina od 2000. godine prisutan pad stope samoubojstava te je stopa za 2020. godinu iznosila 26,3%. Samoubojstva su češća u kontinentalnom dijelu Hrvatske nego u primorskom dijelu, navode iz HZJZ-a.
Socijalna isključenost kao faktor rizika
Socijalna isključenost, koja se nerijetko povezuje sa zrelijom životnom dobi, predstavlja jedan od čimbenika rizika za počinjenje samoubojstva u starosti. Starije osobe se porastom broja godina trebaju prilagoditi na brojne mogućnosti, ali i prepreke koje nosi starost.
Naime, s porastom godina mogu se pojaviti određeni zdravstveni problemi, a umirovljenje kao pojava je neminovna. No, pažnja se mora obratiti na pojedince koji su u procesu starenja akumulirali znatan broj rizičnih faktora koji zatim mogu rezultirati teškom odlukom i činom samoubojstva u starosti.
„Suicid je kao psihopatološki fenomen složeno ponašanje koje se ne može objasniti samo jednim jedinim uzrokom“, navodi ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče Petrana Brečić.
Osobe starije životne dobi koje se osjećaju usamljeno, koje prolaze kroz financijske probleme, ovise o drugima, suočene s teškim zdravstvenim dijagnozama ili one koje su izrazito pogođene smrću partnera bez adekvatnih alata za nošenje s tom situacijom, u većem su riziku za donošenje odluke o počinjenju samoubojstva.
“Kada se odluče na tragičan kraj, onda ga dovrše bez oklijevanja”
Starije osobe se od drugih dobnih skupina razlikuju s obzirom na višu stopu “uspješnosti” u počinjenju samoubojstva. Podaci navode kako će jedna od četiri osobe starije životne dobi koja pokuša počiniti samoubojstvo svoj naum i dovršiti. U usporedbi s mlađom populacijom, gdje će jedna osoba od njih 200 dovršiti svoju tragičnu odluku.
“Depresivni simptomi se često kod starijih osoba zanemaruju ili pak povezuju s ranim stadijima demencije, a zapravo prema nekim istraživanjima do 97 % starijih osoba koje su počinile suicid su bolovale od nekog poremećaja raspoloženja”, navode znanstvenici u nedavnom broju Socijalne psihijatrije.
Što se tiče Hrvatske dobne strukture i samoubojstva, muškarci u dobi od 65 godina i više čine još uvijek većinu. Kako navode iz Glasa umirovljenika, muškarci se češće odlučuju na samoubojstvo od žena, i to dva do tri puta češće.
“Kada se starije osobe odluče na tragičan kraj onda tu odluku sprovedu do kraja i bez oklijevanja”, zaključuje znanstvenik Jerry Reed iz Edukacijskog centra za razvoj.