Još jedna nepravda: Žene koje u starosnu mirovinu idu kasnije, država zakida za nagradu!
Država potiče građane da što dulje rade, između ostaloga i tako što odlazak u starosnu mirovinu nakon stjecanja prvih uvjeta nagrađuje i većom mirovinom. Međutim, žene koje u prijelaznom periodu nastave raditi do 65. godine zakida za postotak bonifikacije. Naime, veći izračun dobit će samo za razliku mjeseci koji vrijede kao uvjet u trenutku kada idu u mirovinu, a ne za one mjesece od kada su se po zakonu mogle umiroviti, ali su nastavile raditi.
Foto: Rawpixel
Starosna mirovina povećava se 0,34 posto za svaki mjesec koji osoba nastaviti raditi nakon što je stekla propisane uvjete životne dobi za odlazak u starosnu mirovinu, a najviše za pet godina. Uvjet je da pritom ima 35 godina radnog staža. To znači da građanin koji je mogao otići u starosnu mirovinu, ali to nije učinio, može dobiti i do 20,4 posto veću mirovinu ako radi još pet godina nakon što je stekao prve uvjete. No, u praksi baš i nije tako.
Gledaju se nepovoljniji uvjeti koji su trenutno na snazi
Naime, država za postotak bonifikacije zakida žene, jer im daje manju nagradu od one koja im zapravo pripada. To čini tako što im u nagradu ne uračunava sve mjesece koje su one radile dulje od trenutka kada su mogle u starosnu mirovinu, već gleda samo razliku mjeseci prema uvjetima koji su na snazi u trenutku njihova umirovljenja.
Žene u starosnu mirovinu u prijelaznom periodu do 2030. mogu ići prije 65 godina, ove godine sa 62 godine i devet mjeseci, dakle dvije godine i tri mjeseca ranije nego muškarci. Prema zakonu, ta bi žena, ukoliko nastaviti raditi do 65 godina, trebala dobiti 9,18 posto veću mirovinu. Ona je radila 27 mjeseci dulje nego što je, uvjetno rečeno, morala pa joj za svaki taj mjesec pripada 0,34 posto više. Ali…
Uvjet starosne dobi za žene svake godine povećava se za tri mjeseca pa država ne gleda koji su uvjeti bili na snazi kada je ta žena mogla, ali nije otišla u starosnu mirovinu, nego uvjete u godini u kojoj ide u mirovinu. Dakle, ova će žena 65 godina napuniti 2024. godine. Uvjet za odlazak u starosnu mirovinu ženama će tada biti 63 i pol godine. Pogađate, Zavod za mirovinsko bonifikaciju će izračunati samo za tih godinu i pol razlike, a ne za svih 27 mjeseci. Tako će žena iz našeg primjera umjesto 9,18 posto veće mirovine dobiti tri posto manje, odnosno 6,12 posto (18 mjeseci X 0,34 posto) povećanja.
Iz Mirovinskog potvrdili nelogičan izračun
Da Zavod za mirovinsko osiguranje zakon tumači upravo na ovaj način, potvrdili su sami.
“Žena koja je ove godine mogla otići u mirovinu sa 62 godine i 9 mjeseci života, ali će nastaviti raditi do 65. godine, bonifikaciju od 0,34% za svaki mjesec koji će proteći od navršene starosne dobi za starosnu mirovinu iz prijelaznog razdoblja dobit će prema uvjetima prijelaznog razdoblja u godini u kojoj će ići u mirovinu, uz uvjet da prvi put stječe pravo na mirovinu i da ima najmanje 35 godina mirovinskog staža” – potvrdili su nam iz HZMO-a.
No, ovakva primjena zakona apsolutno je nelogična, jer ostaje činjenica da je žena radila 27, a ne 18 mjeseci dulje nakon što je mogla otići u starosnu mirovinu.
Radila 48 mjeseci dulje, nagradu dobila samo za 32
Slijedom toga, maksimalnu bonifikaciju moguće je steći jedino radom nakon 65. do 70. godine kada bi ona za pet godina bila 20,4 posto.
Na svojoj koži nepravednu primjenu bonifikacije osjetila je i jedna naša čitateljica.
“Uvjete za starosnu mirovinu stekla sam u kolovozu 2015. godine, kada je uvjet bio 61 godina i 3 mjeseca života. Pravo na mirovinu počela sam koristiti u lipnju 2019. godine, nakon navršenih 65 godina života. Međutim, 2019. godine uvjet za starosnu mirovinu za žene bio je 62 godine i 4 mjeseca. Radila sam 48 mjeseci dulje nakon stjecanja prvih uvjeta za starosnu mirovinu, ali su se uvjeti u međuvremenu promijenili pa su mi priznata samo 32 mjeseca za povećanje” – kazala nam je neugodno iznenađena umirovljenica.
