Jezik kojim se pisala Biblija nestaje, govore ga još samo stariji od 60 godina
Aramejski, stari jezik kojim je napisana Biblija, nestaje. Iz svakodnevne uporabe izlazi i u najstarijem sirijskom kršćanskom selu Maluli. Centar je to drevnog kršćanstva u kojemu se jezikom Isusa Krista govori oduvijek.
Foto: Pixabay
Svjedok promjena je i 62-godišnji George Zaarour kao jedan od rijetkih preostalih stručnjaka za aramejski jezik. Autor je tridesetak knjiga na aramejskom, a 2006. godine osnovao je Centar za aramejski u Maluli, ali je ustanova zatvorena nakon početka rata.
Jezik je opstao više od dvije tisuće godina, nekada se govorio naveliko, a danas ga još upotrebljava svega nekoliko starijih ljudi.
“Aramejski je u opasnosti. Ako se ovako nastavi, nestat će za pet do deset godina”, kaže Zaarour koji skuplja knjige i enciklopedije na aramejskom i dane provodi prevodeći drevni semitski jezik, piše Jutarnji list.
Drevni jezik korijene vuče iz 10. stoljeća prije Krista, a u široku uporabu na Bliskom istoku ušao je s počecima kršćanstva. Danas, u Maluli 80 posto stanovništva ne govori aramejskim, dok su ostali stariji od 60 godina. U selu prepunom crkvi i samostana, simbolu kršćanstva na području Damska gdje su hodile rijeke hodočasnika, sve se promijenilo Sirijskim građanskim ratom. Nakon đihadističkog pohoda 2013. godine brojni kršćani su iselili. Režimske snage povratile su vlast, ali iseljenici se još uvijek nisu vratili.
Njihovi potomci rađaju se u okolnim područjima Damaska te najprije nauče arapski jezik. George Zaarour jedini je preostali stručnjak za aramejski jezik, a stariji mještani u selu jedni su od rijetkih koji ga znaju. Jezik se koristi u tri sela u okolici Damska, pri čemu je Malula najpoznatija. Nekada se prenosio s oca na sina, ali kako se djeca sada rađaju u izbjeglištvu, pitanje što će ostati od drevnog jezika Isusa Krista.
