Jeste li uočili najveću zapreku u novom modelu obiteljskih mirovina? Mnogi će se načekati
Jedan sitan, ali bitan detalj zadat će glavobolje korisnicima obiteljskih mirovina koji se nadaju da će uz svoju mirovinu primati i dio mirovine pokojnog partnera. I dok će s 1. siječnja 2023. godine svi oni dobiti minimalno 10 posto veću mirovinu, uvjet za ostvarivanje prava na dio mirovine supružnika jest 65 godina života. Evo zašto je to nelogično.
Jedan od važnih detalja koji jučer nije dobio dovoljno pozornosti, a tiče se novog modela obiteljskih mirovina, jest dobni kriterij za ostvarivanje prava. Konkretno, ovdje mislimo na one korisnike koji koriste osobnu mirovinu i računaju na dio mirovine pokojnog partnera. To će moći napraviti samo oni koji napune 65 godina starosti.
Naša čitateljica čekat će 8 godina da ostvari svoje pravo
Redakciji portala javila se korisnica invalidske mirovine koja iznosi 3.120 kuna. Ona sada ima 57 godina života, a suprug joj je preminuo s 57 godina života i 38 godina staža.
Na temelju njegovog doprinosa mirovinskom sustavu, sin im je samo četiri mjeseca koristio obiteljsku mirovinu.
“Zar ja trebam čekati 65 godina da bih imala pravo na dio mirovine mog pokojnog supruga? Zar ja i slični meni nismo na rubu siromaštva?”, upitala nas je.
Ispada da će biti upravo tako, da će trebati čekati osam godina da naslijedi dio mirovine pokojnog supruga.
Zašto je uopće stavljena ta granica od 65 godina? Najkraći odgovor jest kako bi se smanjio trošak reforme, odnosno, kako umirovljenici ne bi predugo koristili dio mirovine pokojnika. I ovako će koštati najmanje 1,1 milijardu kuna godišnje, a bez dobnog kriterija reforma bi zasigurno bila još skuplja.
Budući da sada uopće nije korisnica obiteljske mirovine, s prvim danom iduće godine neće dobiti ni 10 posto veću mirovinu.
Antiženska odredba
Preko 90 posto korisnika obiteljskih mirovina su žene. Pravo na obiteljsku mirovinu mogu ostvariti već s 50 godina života, a prema trenutačnom prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju, da bi naslijedile dio suprugove mirovine – morat će čekati 65. rođendan.
Taj kriterij s jedne strane ima smisla budući da je 65 godina u Zakonu o mirovinskom osiguranju dob kada muškarac stječe pravo na starosnu mirovinu. Međutim, ovdje se u najvećoj mjeri radi o ženama koje u 2022. godini pravo na starosnu mirovinu stječu već sa 63 godine. Tomu je tako jer se još uvijek nalazimo u prijelaznom razdoblju u kojem se uvjeti za mirovinu za žene izjednačuju s uvjetima za mirovinu za muškarce. Tek od 2030. godine i muškarci i žene će u prijevremenu mirovinu sa 60, a u starosnu sa 65 godina života.
Ne bi li, stoga, logičnije bilo da se i kod modela obiteljskih mirovina, umjesto dobi od 65 godina, baš zato što se radi o ženama, uvjeti izjednačuju sa starosnom mirovinom za žene?