Javna rasprava mirovinske reforme: “Promijenite ime zakona u Zakon o izgladnjivanju neželjenih radnika”
Prilikom donošenja miroviske reforme, bit će potrebno izmjeniti poveći broj zakona. Kako bi se to napravilo, resorno ministarstvo daje prijedlog izmjena, a oni potom idu u tzv. javnu raspravu. Građani i zainteresirana javnost u tom periodu mogu komentirati izmjene zakona i predlagati bolja rješenja. Mirovinska reforma je trenutačno u javnoj raspravi, a ona će završiti 14. listopada, za točno dva tjedna.
Kada odete na službenu stranicu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, u gornjem izborniku pisat će vam Javna rasprava.
Klik na tu poveznicu odvest će vas u sustav esavjetovanja.gov.hr gdje bi trebali ugledati sva javna savjetovanja tog ministarstva. Trenutačno je sedam dokumenata na javnoj raspravi, a ona će završiti 14. listopada, s iznimkom jednog dokumenta čijem javna rasprava istie 11. listopada.
Za korištenje i komentiranje u javnoj raspravi bit će vam potrebno korištenje sustava e-građani, a više o tome možete pročitati ovdje.
U nastavku vam donosimo najbolje komentare s javne rasprave mirovinske reforme.
“Umirovljenici ničime ne urgožavaju nezaposlene”
Jedna korisnica se oglasila o radu nakon mirovine:
“Svi umirovljenici moraju imati pravo na rad uz mirovinu, bez ograničenja, bez obzira na vrstu mirovine i bez obzira na vrstu radnog mjesta, zanimanja i posla koji će u mirovini obavljati.
Obrazloženje: pravo na rad je osnovno ljudsko pravo, kao i pravo na život. Mirovine su nevjerojatno male, prisiljeni smo raditi da bismo imali novaca za osnovne ljudske potrebe, hranu, odjeću, krov nad glavom i da bismo mogli plaćati režije. Ne želimo biti socijalni slučajevi, niti suicidalni bolesnici. Umirovljenici ničime ne ugrožavaju nezaposlene i ne predstavljaju nikakvu konkurenciju mladima na tržištu rada u Hrvatskoj. Dapače, mnogim poslodavcima potrebni su njihova znanja, radno iskustvo i vještine, naročito u zanimanjima za koja mladi ionako ne pokazuju interes. Ne postoji opravdanje da se bilo kojem umirovljeniku uskrati isplata mirovine. Umirovljenik dodatnim radom ne može zaraditi toliko puno da mu mirovina ne treba. Mirovina nije poklon od države. Za svoju mirovinu svi smo uplaćivali sredstva. Država treba svojim zakonima olakšati i poticati zapošljavanje svih ljudi, pa tako i umirovljenika”, napisala je jedna korisnica.
“Režije ostaju iste, a prihodi se prepolove”
Naravno, tu je i famozni slučaj nasljeđivanja mirovine. Prema važećim zakonima, mirovina se može nasljeđivati, iako će umirovljenik (ukoliko se odluči na tu opciju) primati znatno manju mirovinu.
“Prilikom najave reforme spominjala se mogućnost da nakon smrti jednog bračnog partnera, drugi nasljeđuje dio mirovine preminulog uz zadržavanje svoje mirovine. Sada takvo rješenje u prijedlogu zakona ne postoji, iako bi svakako dobrodošlo u smislu smanjenju općeg osiromašenja umirovljenika. Jer troškovi režija uglavnom ostaju isti, a prihodi se prepolove”, napisala je.
“Zakon o izglađivanju neželjenih radnika”
Jedan korisnik izrazio je kritike na račun povećane penalizacije prijevremene mirovine i osmislio mehanizam kako bi stariji radnici očuvali svoja radna mjesta:
“Naziv ovog zakona bi se mogao slobodno nazvati i Zakon o izgladnjivanju neželjenih radnika. Zakon povećava penalizaciju za prijevremeno umirovljenje dok RH sama kao poslodavac na sve načine uporno šalje radnike u prijevremene mirovine!!! Normalno da privatni sektor tek onda ne želi takve radnike.
Ukoliko se ozbiljno želi produljiti radni vijek tada treba unutar zakona uvesti odredbu da ukoliko je djelatnik otišao u prijevremenu mirovinu, a poslodavac želi zaposliti djelatnika na radno mjesto iste stručne spreme, tada poslodavac mora prvo ponuditi isto radno mjesto pod jednakim ili boljim uvijetima prvo prijevremeno umirovljenom djelatniku koji se mora prvotno pisano očitovati da nije zainteresiran za navedeno radno mjesto!!! Sličan instrument imamo u zakonu o radu sa svojim manjkavostima koji omogućava da se otvori radno mjesto novog naziva i zaposli novog djelatnika. Ovakvim limitom da su obavezni jednaki uvijeti novozaposlenom radniku zaustaviti će se mogućnost zlouporabe zakonskih instituta”, napisao je.
“Formula za izračun mirovina je pogrešna”
Jedna korisnica sumnja u formulu za izračun mirovina. Da je novce koje je uplaćivala u mirovinsko stavljala u madrac, vjeruje kako bi danas bila bogatašica:
“Meni jedna stvar nikako nije jasna. Radi se o tome da moja sestra i moje obje šogorice, koje su imale manju plaću od mene a sestra je bila na Zavodu za zapošljavanje kao višak za zbrinjavanje dok nije imala godine za mirovinu, i sad imaju veću mirovinu od mene koja sam izdvajala u mirovinski deset godina minimalno duže od njih.
Kažnjena sam jer sam bila i u II. mirovinskom stupu iako sam prebacila novac u I. stup kad sam stekla uvjete za mirovinu. Da nisam prebacija II stup imala bi mirovinu 1880,00 kn, a ovako sam dobila 2.300,00 kn sa 31 godinom staža, fakultetski obrazovana i radila u dobrim firmama.
Užas, što će tek biti sa našom djecom koja su bila obavezna ući u II stup. Očito da je formula za izračun mirovina pogrešna, jer da sam taj novac stavljala u madrac, sad bi bila bogataš”, napisala je.
“Bez odgađanja hitno provedite provjeru svih dodijeljenih mirovina”
Jedan korisnik izrazio je svoje nezadovoljstvo podizanjem dobne granice za mirovinu i ponudio prijedloge kako bi to trebalo izgledati. Također, zatražio je hitnu provjeru svih dodijeljenih mirovina kako bi se uhvatili svi slučaji lažnih mirovina:
“Poštovana gospodo, nadam se da ste svjesni da podizanjem dobne granice za odlazak u mirovinu izravno kažnjavate generaciju koja je iznijela teret najveće krize kao i Domovinskog rata. Nadam se da znate da su ljudi prije odlazili u mirovinu sa 50 godina života, a danas bi čovjek u ovakovim, teškim poslovnim uvjetima trebao tek zapravo početi raditi.
Predlažem da za obične radnike po pogonima, skladištima, na otvorenome, dobna granica bude 40 godina radnog staža bez obzira na godine života, bez ikakvog penaliziranja, a za osobe koje rade u uredima i upravama 66 godina života, sa najmanje 40 godina mirovinskog staža.
Isto tako, bez odgađanja i HITNO provesti temeljitu provjeru svih dodijeljenih mirovina u cilju otkrivanja lažnih i nezasluženih mirovina, počinitelje natjerati da vrate sav dobiveni novac plus kamate, plus novčana kazna plus zatvorska kazna. Ujedno predlažem da se Gradu Zagrebu uzme 1% prireza za podmirenje mirovina, tvrtkama koje ostvaruju super dobit, ista dobit oporezuje sa 1% višim porezom i novac usmjeri u mirovinski fond”, napisao je.
To su samo neki od općih komentara upućenih u javnoj raspravi, a moguće je komentirati svaki predloženi članak zakona zasebno. Bacite oko na javnu raspravu, podržite one dobre komentare i dajte neki svoj prijedlog ako ga imate.