Jasna Petrović: Zašto država ne gradi umirovljenička naselja gdje stariji zadržavaju samostalnost?
Sustav socijalne skrbi, posebice onaj dio koji brine o starijima i nemoćnima, nalazi se pred transformacijom. Deblji kraj izvuć će vlasnici i korisnici obiteljskih domova za starije, a sve se veći naglasak stavlja na vaninstitucionalnu skrb. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović takav sustav smatra neefikasnim i pita se zašto Hrvatska ne gradi umirovljenička naselja?
Jasna Petrović (Foto: Mirovina.hr)
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike praktički je najavilo ukidanje obiteljskih domova za starije, odnosno njihovu transformarciju. Ili će morati postati privatni domovi, ili ustanove, a samim time će obiteljske kuće morati zadovoljiti poprilično stroge kriterije koje moraju ispuniti i tradicionalni domovi za starije u sustavu socijalne skrbi. U obiteljskim domovima u Hrvatskoj živi oko 7800 korisnika i njihova budućnost je neizvjesna. Doduše, rok za transformaciju obiteljskih domova je relativno dug, pet godina, pa još uvijek postoji puno prostora za komprimisom.
Alternativa – osam centara za starije koji će pružati pomoć u kući
Alternativa ne ulijeva puno nade – Ministarstvo je predstavilo plan prema kojem će do 2026. godine opremiti osam centara za starije osobe s kapacitetom za 800 osoba. Naglasak je stavljen na vaninstitucionalnu skrb, odnosno, radnici centara za starije svoje bi usluge pružali u domovima gdje korisnici žive.
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović komentirala je za h-alter.org takvu odluku i smatra da centri za starije neće biti efikasni:
“Najavljeni centri za starije osobe ne nude smještaj nego usluge u vlastitom domu. To je vaninstitucionalna skrb koja je dobra za veće gradove, ali socijalno izolirani stariji ljudi koji žive u ruralnim mjestima bez javnog prijevoza ne mogu uživati tu vrstu skrbi jer im nitko neće dostavljati obrok na udaljenost od 30 kilometara. Upravo su starije osobe u ruralnoj i malomještanskoj Hrvatskoj najzanemarenije i najviše ih je, tako da vaninstitucionalna skrb nije dobro sustavno rješenje. U zapadnoeuropskim zemljama su se nakon velikog oduševljenja uvođenja takve vrste skrbi ponovno vratili domovima jer su jeftiniji. Jednostavno nema financijskih mogućnosti da 10 ljudi ide na 10 različitih mjesta masirati, hraniti i pomagati. Osobno sam takav model proučavala u Švedskoj i pokazao se vrlo neefikasan. Također, tih osam centara bi skrbilo za 800 ljudi, dok 500 obiteljskih domova sadrži oko 7800 korisnika”, kazala je Petrović.
Ilegalne domove inspekcija ne obilazi jer ne znaju da postoje
Minsitarstvo rada nije odgovorilo na novinarski upit H-altera može li osam centara koji će skrbiti o 800 ljudi zamijeniti obiteljske domove koji brinu o 7800 ljudi, no odgovor na pitanje se nazire u samom pitanju.
Jedna predstavnica obiteljskog doma otkriva perspektivu samih domova:
“Katastrofa. Ja sam mali obiteljski dom. Za sada imam osam, a čekam odobrenje još za pet korisnika. Trebala mi je godina dana da prikupim papire da mi odobre tih pet korisnika. Mene svaki dan najmanje troje ljudi zove plačući i pitaju me imam li mjesta jer nemaju kud smjestiti starije osobe. Svaki dan, a ne znate što čeka te ljude i njihove starije, a sve više je takvih. Dolaze ili preko telefona plaču. Zatvaranje obiteljskih domova? Nemam riječi”, kazala je H-alteru.
Misli li da će crno tržište skrbi o starijima procvjetati nakon zakonskih izmjena, kaže da ne zna:
“Ne znam. Samo znam da radim sve po zakonu. Mene budu i tu došli pitati zašto imate jednog korisnika više, a ostali rade na crno i nitko ne zna za njih. Inspekcija ne dolazi jer ne znaju za njih. Znači moguće je da će biti svašta. Nemamo kud sa starijima, a državni domovi se čekaju godinama”, kazala je.
Petrović: Zašto se ne grade umirovljenička naselja po uzoru na zapad?
Petrović, koja je nominalno i za strožu kontrolu u domovima za starije, smatra da resorno ministarstvo nije dovoljno istražilo alternative:
“Umjesto standardnih domova mogu se izgraditi naselja gdje stariji ljudi žive i zadržavaju određenu samostalnost, kao što je organizirano u brojnim zapadnoeuropskim zemljama gdje se rade interpolacije u starijim dijelovima gradova koji su polako napuštani. Ti dijelovi se prilagođuju, grade se novi kapaciteti koji mogu osigurati garsonijera pristup, apartmanski pristup i mogućnost zajedničkih usluga. Ta opcija može biti jeftinija od domova”, smatra Petrović.
H-alter je Ministarstvu rada postavio pitanje i o umirovljeničkim naseljima, no odgovor je izostao.
