Jasna A. Petrović: “Rad obiteljskih umirovljenika je korak naprijed, ali ostaju dva problema…”
Donedavna čelnica Sindikata umirovljenika i aktualna predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, Jasna A. Petrović komentira Vladin prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi po žurnom postupku korisnici obiteljske mirovine dobili pravo na rad. Ističe kako je to korak naprijed, ali i da još uvijek postoje dva neriješena problema u vezi zapošljavanja umirovljenika.
Jasna A. Petrović
foto: Tea Ovničević|mirovina.hr
Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe pred Vladu je prošloga mjeseca iznova stavilo na stol i pitanje rada obiteljskih umirovljenika. Manje od dva mjeseca kasnije, u pripremi je izmjena zakona koja će putem žurne procedure to i omogućiti već od ovoga ljeta. Predsjednica Jasna A. Petrović ističe kako je to veliki korak naprijed, ali kako ostaju još dva neriješena pitanja kada je o radu umirovljenika riječ.
Ne može se dirati u već stečeno pravo najniže mirovine
“Umirovljeničke udruge za pravo rada umirovljenika zalažu se još do 2012. godine kada ono nije postojalo. Tek 2014. to je učinjeno Mrsićevom reformom, ali ograničeno i bez provjere modela u ostalim europskim zemljama. Čitavo vrijeme kasnimo stoga u rješavanju ovog pitanja, jer je tek od 1. siječnja 2019. pravo rada prošireno i na prijevremene umirovljenike, a tek sada evo i na obiteljske, na čemu također ustrajno insistiramo već godinama” – kaže Petrović.
Petrović ističe da je ovo veliki korak naprijed za obiteljske umirovljenike, njih više od 215 tisuća koji žive s prosječnih 2.094 kune. U većini slučajeva je to manje, što u teško siromaštvo stavlja uglavnom udovice nakon smrti supruga, njih 93 posto koliko ih je među korisnicima ove kategorije. No, čitava stvar nije do kraja riješena.
“Prvi problem je da nije riješeno pitanje više od 270 tisuća umirovljenika s najnižom mirovinom koja se u slučaju rada umanjuje. Ti ljudi u prosjeku imaju mirovinu 1.737 kuna. Potpuno je neprihvatljivo da im se od toga, ako se zaposle, uzima 600 kuna, koliko u prosjeku iznosi razlika od njihove osnovne mirovine određene prema stažu i plaćama do one najniže. To je njihovo zakonom stečeno pravo u koje država nema pravo zadirati naknadno” – upozorava Petrović.
Povlašteni imaju veća prava pri zapošljavanju
Drugi je problem i dalje prisutna diskriminacija među umirovljenicima kada je o zapošljavanju riječ, jer umirovljeni vojnici i policajci imaju dodatnu mogućnost raditi i na puno radno vrijeme uz zadržavanje pola iznosa mirovine, što je svakako povoljnija opcija, s obzirom da je plaća veća od mirovine.
Treba pritom uzeti u obzir da je kod korisnika obiteljskih mirovina uglavnom riječ o ljudima mlađe životne dobi, kao što je slučaj i kod prijevremenih umirovljenika i takve skupine među starijim građanima definitivno treba stimulirati na rad, ako to žele i na puno radno vrijeme, bez ikakvog zadiranja u mirovinu. U tom slučaju bi već nakon godinu dana mogli zatražiti novi, povoljniji izračun mirovine s godinom staža više i barem 70 kuna veće mjesečne mirovine, ali i više uz dodatne beneficije poput priznavanja dodatnog staža po djetetu i slično.
