Kako izračunati mirovinu: Primjer 65-godišnjaka sa 41 godinom staža i 3.261 kunom mirovine
Zavod za mirovinsko izračunao nam je mirovinu na primjeru 65-godišnjaka s 41 godinom staža. Njegova mirovina je iznad prosjeka te iznosi 3.261,25 kuna i to s uračunatim dodatkom od 27 posto, bez kojega bi bio na umirovljeničkom “minimalcu” s tek nešto više od 2.500 kuna. No, i to je mirovina veća od one koju prima većina naših građana.
Formula za izračun mirovine zahtjeva dosta računanja Foto: Pixabay
Kolika će nam biti mirovina i zašto je tolika kolika jest, pitanja su koja si svi postavljamo, no do odgovora nije najjednostavnije doći. Prije umirovljenja svakako valja zatražiti informativni izračun mirovine, besplatno online putem korisničkih stranica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili predajom zahtjeva područnom uredu, što će vas koštati 70 kuna.
Kako bismo dobili što jasniji uvid u samu formulu izračuna, koja djeluje poprilično komplicirano, iznova smo od Zavoda zatražili primjer izračuna, što su ovoga puta i napravili, doduše na vlastitom primjeru iznad svakog prosjeka. Naime, riječ je o umirovljeniku koji u starosnu mirovinu ide s čak 41,6 godinu radnog staža i 65,10 godina starosti, što mu uvelike “popravlja” konačnu svotu koju će primati svakoga mjeseca. Međutim, kada uzmemo u obzir više od četiri radna desetljeća i životnu dob, njegova mirovina, koja za većinu hrvatskih umirovljenika predstavlja nedostižni san, i nije toliko velika. Naime, riječ je o 3.261,25 kuna, i to s uračunatim dodatkom od 27 posto, bez kojega bi iznos bio gotovo 700 kuna manji, odnosno 2.567,91 kunu. Bez tog dodatka, ovaj umirovljenik ostvario je zapravo iznos tek koju kunu veći od najniže mirovine (41 godina rada pomnožena sa 61,94 kune po godini staža).
Osobni bodovi, mirovinski faktor i aktualna vrijednost
Izračun mirovine utvrđen je Zakonom o mirovinskom osiguranju tako da se osobni bodovi pomnože se s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine, a iskazan je u formuli: Mirovina = osobni bodovi (OB) x mirovinski faktor (MF) x aktualna vrijednost mirovine (AVM). Mirovina = OB x MF x AVM.
Pritom, najprije treba utvrditi osobne bodove osiguranika. Osobni bodovi za određivanje mirovine dobivaju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi (zbroj vrijednosnih bodova utvrđenih na temelju plaća i osnovica osiguranja ostvarenih od 1. siječnja 1970., podijeljen s godinama mirovinskog staža u kojima su ostvarene plaće) pomnože
s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom koji je propisan zakonom, a ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu.
Osobni bodovi = prosječni vrijednosni bod x mirovinski staž x polazni faktor.
Uz ovu osnovnu formulu mirovinski staž se za izračun mirovine iskazuje u decimalnom broju tako da se mirovinski staž iskazan u punim godinama zbroji s mjesecima i danima mirovinskog staža koji su iskazani u decimalama.
Zakonom propisan uvjet za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu u 2018. godini je navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Osiguranik, muškarac u 2018. godini navršio je 65 godina i 10 mjeseci života i 41 godinu, 6 mjeseci i 2 dana mirovinskog staža. S obzirom na to da stječe pravo na mirovinu prvi put i kasnije od uvjeta koji su propisani ZOMO-om i ima više od 35 godina mirovinskog staža, polazni faktor povećava se za 0,15 po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za pet godina. Kako je radio 10 mjeseci dulje od uvjeta koji su propisani za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu u 2018. godini, polazni faktor povećava za 10 x 0,15%, što iznosi 0,015. Ovaj iznos pribroji se polaznom faktoru 1,0 tako da polazni faktor iznosi 1,015.
Izračun najniže mirovine
Fiktivni parametri za izračun osobnih bodova su:
– prosječni vrijednosni bod ostvaren prema plaćama koji iznosi 0,9542
– mirovinski staž iskazan u decimalnom broju koji iznosi 41,5059
– polazni faktor koji iznosi 1,015
OB = 0,9542 (prosječni vrijednosni bod) x 41,5059 (mirovinski staž) x 1,015 (polazni faktor) = 40,1990.
Osobni bodovi pomnože se s mirovinskim faktorom (1,0 za starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena i invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kao i obiteljsku mirovinu za četiri i više članova obitelji) i aktualnom vrijednosti mirovine na dan priznanja prava. Prema Odluci o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. siječnja 2018. (Narodne novine, broj 25/18), aktualna vrijednost mirovine na dan 1. siječnja 2018. iznosi
63,88 kn.
Mirovina u ovom slučaju iznosi 40,1990 x 1,0 x 63,88 = 2567,91 kuna (OB x MF i AVM). Navedena svota mirovine povećava se za dodatak od 27% određen prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji se u skladu s čl. 79. st. 2. uračunava u svotu mirovine. Dakle, 2567,91 x 27% =3261,25 kuna.
Polovina umirovljenika s mirovinom ispod 2.000 kuna
Podsjetimo, prosječna mirovina u Hrvatskoj u svibnju je iznosila 2.344 kune, a s onim vojnim i braniteljskim 2.553 kune. No, prosjek je ono o čemu mnogi maštaju s obzirom da, prema podacima HZMO-a, mirovinu do 2.000 kuna prima gotovo pola milijuna hrvatskih umirovljenika, točnije 478.327 njih, što je gotovo polovica ukupne populacije “običnih” umirovljenih građana Hrvatske. Najviše ih se pak nalazi u skupini s iznosima mirovina od 2.000 do 3.000 kuna s prosjekom od 2.424,26 kune, a ta kategorija obuhvaća čak 363.583, dakle trećinu naših umirovljenika.
Za osiguranika kojemu je utvrđena svota mirovine manja od najniže, najniža mirovina računa se tako da se godine ostvarenog mirovinskog staža (41 godina) pomnože sa svotom najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža koja utvrđena Odlukom o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. siječnja 2018. (Narodne novine, broj 25/18) iznosi 61,94. U ovom primjeru to je 41 x 61,94 = 2.539,54 kuna.
