Težak udarac za nove umirovljenike: Izmjenama ZOR-a ukida se otpremnina za one sa 65 godina starosti?
Izmjene i dopune Zakona o radu donose i jednu bitnu promjenu u isplati otpremnina. Ako prođu javno savjetovanje i izglasavanje u Saboru, radnici s navršenih 65 godina života i 15 godina staža ostali bi bez prava na otpremninu.
Izmjene i dopune Zakona o radu izazvale su veliku buru u javnosti i prije nego što su puštene u javno savjetovanje. Pobunile su se sve strane; sindikati, poslodavci, ali i Vlada koja se čudila zašto se ovi bune. U moru spornih odredbi svima je promaknula jedna vrlo važna promjena. Izmjenama i dopunama predviđena je i promjena u članku 126. ZOR-a, točnije u njegovom drugom stavku koji propisuje kome, unatoč kriterijima, ne pripada otpremnina.
-Iznimno od stavka 1. ovoga članka, otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem te radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, stoji u izmjeni toga stavka.
Naravno, novost je to da pravo na otpremninu više ne bi imali radnici koji imaju 65 godina života i 15 godina staža, što su sada minimalni kriteriji za odlazak u mirovinu. Primijetila je to i nekolicina komentatora, koja je zatražila da se sporni članak o otpremninama uopće ne mijenja.
-Ne postoji apsolutno nikakav razlog zašto bi Zakon izrijekom definirao da pravo na otpremninu ne ostvaruje radnik koji u trenutku otkazivanja ima 65 godina te zašto ne ostaviti poslodavcu mogućnost da ipak isplati otpremninu u takvim slučajevima, ustvrdila je komentatorica Darinka Klarić, čiji je komentar uklonjen s e-Savjetovanja.
Na gubitku i radnici i država
Dodaje da bi se ovakvim potezom država odrekla poreza i doprinosa na otpremnine koje, podsjetimo, ne smiju biti manje od jedne trećine prosječne plaće u protekla tri mjeseca, ali ni veće od šest prosječnih plaća ostvarenih u zadnja tri mjeseca rada, osim ako kolektivnim ugovorom ili drugim dokumentima nije drugačije određeno.
-Navedeno rješenje za radnike nepovoljno, za državu izričito štetno, a za poslodavce ne predstavlja nikakvu novost, jer i prema sadašnjem zakonu nisu obvezni isplatiti otpremninu u trenutku kad radni odnos prestaje radniku s navršenih 65 godina, prenosi Lider komentar Darinke Klarić.
Doduše, zakonskim izmjenama poslodavci ne bi trebali biti dužni “potjerati” radnika u mirovinu, već mu, u dogovoru s njim, omogućiti da radi još neko vrijeme, što je također izazvalo burne polemike.
-Radnici s navršenih 65 godina jedna od ekonomski najugroženijih kategorija stanovništva. Otpremnina koju dobiju služi im kao mala pomoć za ublažavanje prelaska s plaće na mirovinu. Umirovljenje je za većinu radnika veliki udarac na njihov standard, jer male mirovine im ne omogućuju pokriće osnovnih životnih troškova. U velikom postotku ova dobna kategorija radnika je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, ustvrdila je Zoja Radić te savjetovala predlagatelju, odnosno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da ne mijenja već postojeću odredbu ZOR-a.
Poticanje duljeg ostanka u radnom odnosu
A mi smo upitali Ministarstvo koji je razlog, odnosno motiv, prijedloga da se radnicima sa 65 godina starosti i 15 godina staža uskrati pravo na otpremninu. Iz Ministarstva su poručili da je svrha te izmjene “stvaranje zakonskih mjera i uvjeta koji će poticati poslodavce da zadrže radnike u radnom odnosu i to, uvažavajući interese poslodavca s jedne strane, a jednako tako uvažavajući i interes radnika, za nastavljanjem njihova rada koji će utjecati i na mogućnost zarade i na povoljniju visinu buduće mirovine.”
– Svrha otkaznog roka je određena zaštita radnika u razdoblju pronalaženja novoga posla (dodatno razdoblje trajanja radnog odnosa nakon uručenja otkaza ugovora o radu uz pravo na plaću), a kada je riječ o radniku koji već ima pravo na starosnu mirovinu, takva zaštita je ostvarena i nije potrebna u istome intenzitetu kao i mlađem radniku koji se nalazi u tome položaju i nema pravo na mirovinu. Isto se odnosi i na stjecanje prava na otpremninu, jer je otpremnina sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu, a radnik koji ima pravo na starosnu mirovinu zaštitu već ostvaruje u okviru sustava mirovinskog osiguranja, objasnili su iz resornog ministarstva.
Dodaju kako postojeće zakonske odredbe da poslodavac mora osigurati otkazni rok, otpremninu i naknadu za eventualnu privremenu radnu nesposobnost radnicima koji su navršili 65 godina i jedan dan starosti nisu poticajni za poslodavce. Ističu i da je cilj ovih izmjena osigurati dulji ostanak radnika u svijetu rada zbog nedostatka radne snage u pojedinim sektorima. Ipak, dodaju i da je ostavljena mogućnost drugačijeg dogovora između radnika koji je navršio 65 godina i poslodavca, pri čemu se vjerojatno misli na rad uz mirovinu.
– Slijedom navedenih okolnosti i razloga, očekuje se da će se predloženom zakonskom promjenom potaknuti poslodavce da zadržavaju starije radnike u radnom odnosu te da će se omogućiti ostvarivanje interesa radnika za nastavljanjem rada u radnom odnosu, osobito onih koji rade u punom radnom vremenu (dakle, ne samo umirovljenika koji i sada mogu raditi do polovice punog radnog vremena), čime će se ostvariti pozitivni socijalni i financijski učinci, kao što su učinci povećanje prosječno ostvarenog mirovinskog staža u Republici Hrvatskoj, fiskalni učinci te učinci na makroekonomskoj razini (osobito pokazatelji zaposlenosti, dohotka i potrošnje), zaključuju u MROSP-u.
