Izgorjeli u preuređenoj šupi bez dozvole: Što rade državne inspekcije?
Sav užas potpune neučinkovitosti hrvatskog sustava oslikava nezapamćena tragedija u kojoj je živote u subotu izgubilo šestero korisnika obiteljskog doma “Zelena oaza” u Andraševcu. Šestero starijih i nemoćnih ljudi smješteno je bilo u pomoćni objekt bez potrebnih dozvola. Preciznije rečeno, u preuređenu šupu sklepanu tko zna kada od stare cigle i drveta, bez odgovarajućeg sustava grijanja, a kamo li zaštite od požara. Tamo su ležali izolirani, sami, bez nadzora, gušili se i gorili dok ih nije progutala vatra. Glavno pitanje koje se postavlja jest, što rade inspekcije?
Lora Vidović upozoravala na nepravilnosti u domovima za starije (foto: Ured pučke pravobraniteljice)
Učinkovitim sustavom nadzora, kontrole i radom inspekcijskih službi užas u obiteljskom domu u Andraševcu mogao se spriječiti. Da je pomoćni objekt imao sve potrebne dozvole za smještaj korisnika te da su oni bili pod nadzorom, vatra sasvim sigurno ne bi progutala šest nedužnih života. Šestero starijih i nemoćnih osoba tragično je stradalo u “šupi” s neadekvatnim sustavom grijanja i zaštite od požara, bez prisutnosti osoblja, izolirani od samoga doma, nemoćni da reagiraju i spase sami sebe, kad već država to nije sposobna učiniti kroz sustav.
Obiteljski dom čiji naziv “Zelena oaza” nakon tragedije djeluje potpuno ironično, kao privatna institucija nije u nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Dozvolu za rad ovaj je dom dobio od Krapinsko-zagorske županije u siječnju 2012. godine, nakon čega su u prosincu tražili povećanje kapaciteta, što su i dobili početkom 2013. godine, ali ne za objekt koji je potpuno izgorio u požaru.
Inspekcija ne bi znala za još dva objekta?
Točno tada, dakle prije sedam godina, inspekcija je posljednji put posjetila glavni objekt ovog doma. U travnju 2013. godine tada su zaključili da je vlasnica ispunila mjere koje su joj određene pet mjeseci ranije, da mora stanovati tamo gdje pruža usluge obiteljskog doma te razmjestiti višak korisnika. Imati su smjeli samo 13 korisnika, a imali su ih četiri puta više.
”Ja napominjem da smo mi i sada kod njih mogli biti u redovnom nadzoru i da bi nam oni vjerojatno zatajili da imaju još dva objekta, ako to mi ne bi saznali u razgovoru s radnicima ili korisnicima, tako da nama za te objekte za koje se nema licenca mora netko dojavit, mi ne možemo sami znati” – za RTL je rekla Suzana Diklić, načelnica samostalnog sektora za nadzor i predstavke Ministarstva za demografiju.
No, stvari nisu baš tako banalne i krivnja se ne može prebaciti isključivo na vlasnika doma, nego je uvelike snosi i država koja raspolaže sa 748 domova za smještaj starijih osoba, od čega ih je 700 privatnih i obiteljskih te oni velikom većinom nisu dio sustava. Korisnika je u njima previše, nedostaje stručnog osoblja, a samim time izostaje i adekvatna njega starijih i nemoćnih ljudi u domovima koje plaćaju od tri tisuće kuna nadalje.
Pitanje što bi bilo da su inspektori bili nedavno…
Nadležno ministarstvo raspolaže s ukupno 12 inspektora za sve tipove domova (za djecu, osobe s invaliditetom, starije, psihički oboljele…), a koji su lani obavili stotinjak nadzora, pri čemu su nepravilnosti uočene u većini njih.
Prema posljednjem izvješću pučke pravobraniteljice, inspekcija Ministarstva demografije provela je nadzor nad samo 13 posto obiteljskih domova. Pritom je u 75 posto slučajeva utvrđen niz nedostataka, od premalog broja medicinskih sestara i njegovatelja do prevelikog broja korisnika.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozoravala je na sve ove manjkavosti sustava, ali očito uzaludno. Sada poziva i na preventivno djelovanje.
”Možda je ovo prilika pozvati korisnike i članove obitelji koji primjećuju, svjedoče i trpe nepravilnosti u domovima da ih prijavljuju inspekciji, pa onda možda i nadzora bude više… Pitanje što bi bilo da su inspektori prošli mjesec bili u ovom domu i provjerili kakav je smještaj… Vjerojatno mnogi računaju s tim da im inspekcija nikada neće doći” – rekla je Lora Vidović za Novu TV.
