Iz Zadra je niknuo div čije šivaće mašine neki i danas koriste: Ovo je priča o Bagatu
Sad već davnih 50-ih godina, u Zadru se rodio još jedan industrijski div. Riječ je, naravno, o Bagatu, poduzeću za proizvodnju šivaćih i alatnih strojeva, alata, plinskih armatura i drvnih proizvoda, koje je ostavilo neizbrisiv trag nekadašnjeg razvoja gospodarstva.
Foto: Tehnički muzej/FB
Bagat, poduzeće za proizvodnju šivaćih i alatnih strojeva, alata, plinskih armatura i drvnih proizvoda, osnovan je 1950. godine u Zadru s ciljem proizvodnje uglavnom brodske opreme za potrebe JNA. Imenovan po partizanu i narodnom heroju Vladu Bagatu, ovaj nekadašnji industrijski gigant ostavio je neizbrisiv trag u gospodarskom razvoju ne samo Zadra, već i cijele bivše Jugoslavije.
Širenje prodajne mreže
Počeci Bagata možda jesu obilježeni proizvodnjom brodske opreme za potrebe JNA, no sredinom 50-ih godina prošloga stoljeća, Bagat se okreće civilnoj proizvodnji, prvenstveno šivaćih strojeva, kako prenosi Hrvatska tehnička enciklopedija. Budući da je ta poslovna odluka urodila plodom te je poduzeće postalo vodeće u toj branši, 1956. godine tvornica je preseljena, broj zaposlenika popeo se na 550, a usvojena je i licenca talijanskog proizvođača Necchi za dodatni razvoj proizvodnje.
Nakon toga, Bagat se tijekom 1960-ih proširio na pet proizvodnih pogona, uključujući proizvodnju plinskih armatura, drvnih proizvoda, specijalnih alatnih strojeva i elektroinstalacija. Značajna je bila i suradnja s poduzećem Jela za proizvodnju kabinetskih ormarića za šivaće strojeve, koja je dodatno potaknula rast i produktivnost. Tih su godina počeli proizvoditi i naprednije šivaće strojeve s ‘cik-cak’ ubodom i to bez kupnje stranih licenci.
Bagat je godinama nakon toga širio svoju prodajnu mrežu, otvarao prodavaonice diljem Jugoslavije te kontinuirano modernizirao proizvodnju. Primjerice, krajem 1980-ih godina uveli su šivaće strojeve s računalnim upravljanjem, što je za to vrijeme bio pravi novitet. Tada je u Bagatu bilo zaposleno preko 3.600 radnika, a proizvodilo se oko 160.000 strojeva na godinu s izvozom od čak 50 posto.
Problemi ih nisu zaobišli
Ipak, kao i većina tadašnjih industrijskih divova, Bagat je doživio brojne izazove u Domovinskom ratu. Pogoni su im oštećeni, a dogodio se i gubitak velikog dijela tržišta. Proizvodnja je u manjem obujmu nastavila nakon rata, ali s mnogobrojnim financijskim problemima, uz često proglašavanje stečaja. Reorganizacijom 1990. ukinuti su OOUR-i, a osnovano je više novih poduzeća u vidu društava: Bagat – precizna mehanika, Trgovinsko poduzeće Bagat, Tvornica tlačnoga lijeva, Tvornica plinskih armatura, Bagat drvni pogon, Alatnica Bagat.
Poduzeće Bagat – precizna mehanika prestalo je s proizvodnjom 1999., a potpuno je zatvoreno 2002. U međuvremenu je nastavila djelovati Tvornica tlačnoga lijeva u Benkovcu pod nazivom LTH Metalni lijev i Trgovinsko poduzeće Bagat kao Bagat Trgovina. Od 2021. godine u organizaciji slovenskog poduzetnika, ime Bagat nastavilo je živjeti kroz proizvode azijske proizvodnje pod istom robnom markom.
