Iz Ministarstva odgovorili kako planiraju povećati mirovine s malenih 22 milijuna kuna
U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti uočili smo relativno malen procijenjeni trošak za provedbu mjere “Povećanje adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme.” Novi model obiteljskih mirovina, povećanje najnižih mirovina i intervencija u politiku ulaganja mirovinskih fondova procijenjena je na samo 22,66 milijuna kuna. Iz Ministarstva odgovaraju da će taj novac utrošiti “na izradu analize i studija kojim će se omogućiti provedba mjera”, a novac za povećanja morat ćemo potražiti u sredstvima državnog proračuna.
Prošloga tjedna analizirali smo reforme u mirovinskom sustavu koje proizlaze iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Radi se o novom modelu obiteljskih mirovina, ukinut će se automatski odlazak u mirovinu s napunjenih 65 godina života, korisnici najniže mirovine dobit će povećanje od 3 posto, a planira se i intervencija u politiku ulaganja mirovinskih fondova pa iz Vlade već računaju na veće prinose članova II. stupa i posljedično veće mirovine.
Umirovljenici će se dobrano morati načekati da ove reforme stupe na snagu, a pune plodove bi mogli ubrati tek u 2025. i 2026. godini.
Međutim, nas je zainteresirao podatak iz dokumenta prema kojem je procijenjeni trošak svih ovih reformi sveden na svega 22,66 milijuna kuna. Pitali smo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kako je moguće s toliko malo novca napraviti sve navedene zahvate, a oni odgovaraju da se iznos od 22,66 milijuna kuna ne odnosi na samu provedbu reformi, nego na “izradu analize i studija kojima će se omogućiti provedba navedenih mjera.”
Novac iz EU ne može se koristiti za povećanje plaća i mirovina
Iz Ministarstva poručuju kako sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RFF) ne mogu biti zamjena za stalne nacionalne rashode i da se ne mogu koristiti za povećanje plaća ili mirovina. Ali se zato mogu koristiti za provedbu redefiniranja modela obiteljskih mirovina te povećanje ulaganja mirovinskih fondova u investicijske projekte što je u konačnici i plan Vlade RH.
“Naime, za izmjenu zakonodavnog okvira kojim će se redefinirati važeći model obiteljske mirovine, nužno je prethodno izraditi sveobuhvatnu analizu obiteljske mirovine i modela obiteljskih mirovina država EU te financijskih procjena potencijalnih modela.
Također, u cilju većeg uključivanja mirovinskih fondova u ulaganje u investicijske projekte nužno je angažiranje neovisnih stručnjaka za izradu stručnih studija isplativosti ulaganja u tvrtke u vlasništvu Hrvatske u kojima je pokrenuta ili planirana privatizacija, a što predstavlja značajan trošak.
Dakle, planirani troškovi odnose se na izradu analiza i studija kojim će se omogućiti provedba navedenih mjera, što će zasigurno rezultirati povećanjem razine adekvatnosti mirovina iz I. i II. mirovinskog stupa”, odgovorili su iz Ministarstva rada.
Budući da se sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost ne mogu koristiti za financiranje samih mirovina, iz Ministarstva zaključuju da će se prilikom izmjene zakonodavnog okvira potrebna sredstva osigurati u državnom proračunu.
Inače, u Hrvatskoj je prije malo više od mjesec dana s radom započela Radna skupina za preispitivanje modela obiteljske mirovine. Do danas su se sastali dva puta.