Iz Ministarstva odgovorili hoće li dodatak dobiti i umirovljenici koji rade!
Puno je pokvarenih telefona kada je o covid dodatku za umirovljenike riječ. Stariji građani očekivali su izdašniju pomoć, a oni s mirovinama većima od 4.000 kuna ljutiti su jer neće dobiti ništa. Građani pak s inozemnim mirovinama isplatu moraju čekati sve do srpnja, dok im HZMO ne zbroji ukupna primanja. Vlada je pritom zaboravila i na najsiromašnije, 4.000 korisnika nacionalne mirovine od 800 kuna koji neće dobiti ništa, a isključila je i one koji su uz malene mirovine prisiljeni raditi.
Novac foto: Marko Matijević|mirovina.hr
Hoće li i umirovljenici koji uz mirovinu zarađuju dobiti covid dodatak? Neće. I to čak ni ako im mirovina i zarada koju ostvaruju radeći do polovine radnog vremena ne prelaze postavljeni cenzus od 4.000 kuna.
Dodatka nema za umirovljenike koji rade
Primjerice, umirovljenik ima mirovinu 1.450 kuna. Po tome bi trebao dobiti najveći dodatak od 1.200 kuna, što mu je skoro još jedna cijela mirovina. Uz mirovinu radi do polovine radnog vremena i tako zarađuje dodatno 2.000 kuna. Njegovi ukupni prihodi iznose 3.450 kuna, što ga stavlja u posljednji razred za koji je dodatak 400 kuna. No, neće dobiti ni to, jer je jedan od uvjeta da ne smije biti u radnom odnosu, iako je uz mizernu mirovinu prisiljen dodatno raditi kako bi preživio. Država rad umirovljenika potiče, no u ovom slučaju ih i te kako kažnjava.
Da je tomu tako potvrdili su nam danas iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
“Prema Prijedlogu odluke predviđena je isplata tzv. COVID dodatka korisnicima mirovine s prebivalištem u Hrvatskoj pod uvjetom da im mirovinska primanja (mirovina iz I. i II. mirovinskog stupa, dodatci koji se ostvaruju uz mirovinu i inozemna mirovina) ne prelaze iznos od 4.000 kuna te da nisu zaposleni, odnosno ne obavljaju djelatnost na temelju kojih postoji obveza osiguranja.
Slijedom navedenoga, za korisnike mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena nije predviđena isplata jednokratnog novčanog primanja (COVID dodatka)” – kazali su nam uz Aladrovićeva ministarstva.
Koštaju manje od jedan posto ukupnog budžeta
Takva odluka čudi zaposlene umirovljenike, tim više ako je riječ o korisnicima čija mirovina i prihod od rada do polovine radnog vremena ne prelaze postavljeni cenzus od 4.000 kuna.
Osim što je na neki način diskriminatorno, državu isplata umirovljenicima zaposlenima do polovine radnog vremena ne bi previše koštala. Naime, riječ je o svega 13.618 osoba. Da samo onima čija mirovina i plaća ne prelaze zajedno 4.000 kuna, to bi koštalo najviše 5,5 milijuna kuna.
Gotovo 5 milijuna kuna koštala bi i isplata najvećeg dodatka od 1.200 kuna korisnicima nacionalne mirovine od 800 kuna, a koje je država također u ovom slučaju isključila. Zajedno, riječ je o manje od dva posto ukupnog budžeta za covid dodatak od 600 milijuna kuna.
