Iz HSU-a o životu umirovljenika: ‘Od mirovine starije osobe prvo plate režije i lijekove, a za hranu što ostane’
Na produljeni životni vijek prvenstveno utječe kvalitetna prehrana, ali i lijekovi, rekreacija te socijalizacija. Nažalost, brojni umirovljenici u Hrvatskoj si to sve ne mogu priuštiti pa nastaje šteta kod osoba s iznimno niskim mirovinama koje si ne mogu kupiti kvalitetnu hranu, što se održava se na zdravlje. Ako se tome još doda i to da si ne mogu priuštiti ni sve potrebne lijekove te da su nedovoljno mobilni, počinju se javljati bolesti, što se reflektira na zdravstveni sustav, točnije ide na trošak nacionalnog gospodarstva. Više o tome su nam rekli predsjednica Foruma žena Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Ema Culi i predsjednik HSU-a Veselko Gabričević, a iznijeli su i poražavajuće podatke prema kojima smo među najstarijim nacijama u Europskoj uniji (EU).
HSU |Foto: Mirovina.hr
Posljednjih godina svjedočimo sve nepovoljnijoj demografskoj slici Hrvatske. Ako se računa takozvano mlađe staračko stanovništvo od 60 do 75 godina, Hrvati su među najstarijim nacijama na svijetu. Riječ je o poražavajućem podatku iz izvješća Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz trećeg kvartala 2023. godine. Prema njemu se procjenjuje da će ove godine dobna skupina od 65 plus godina biti brojnija od skupine do 15 godina u Europskoj uniji (EU). Tome treba dodati kako je Hrvatska među najstarijima u Europskoj uniji, a gdje živi najviše umirovljenika u Hrvatskoj pogledajte ovdje.
Među najstarijim smo nacijama u EU
Predsjednica Foruma žena HSU-a Ema Culi istaknula je kako je mlađe staračko stanovništvo brojnije od mladog stanovništva. Čak smo prestigli i Japan, prema njenim riječima, a u nastavku je pojasnila kako se iz najnovijih istraživanja može iščitati da je prosjek života u Hrvatskoj 77,7 godina, a u Japanu je 86,4 godine.
Što se tiče starosti, može se reći da je Hrvatska top destinacija, a predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Veselko Gabričević je na to dodao kako se sada u našoj zemlji rađa veliki broj stogodišnjaka. Sa sigurnošću se može tvrditi kako je životni vijek prosječnog stanovnika sve duži, no posebice zabrinjava sve natalitet koji je u iznimnom padu posljednje vrijeme.
Prehrana, rekreacija i socijalizacija izuzetno važni za umirovljenike
Potrebno je istaknuti kako su nam hrana i lijekovi u najvećoj mjeri produžili životni vijek. Prehrana i sport utječu u tolikoj mjeri da produžuju zdravlje za 28 posto. Ako se tome doda još i nekakva društvena interakcija, ono ide čak do 35 posto, što je značajno, tvrdi Culi. U nastavku je dodala kako rekreacija i socijalizacija igraju primarnu ulogu uz prehranu.
– To je sve povezano. Riječ je o zakonu spojenih usluga jer se to sve prelijeva i ne možete nikako pobjeći od toga, slikovit je bio Gabričević.
Unatoč tome što su Hrvatice i Hrvati među najstarijim nacijama u EU, nažalost, zbog niskih mirovina, veliki dio umirovljenika u Hrvatskoj sebi ne može priuštiti zdravu i uravnoteženu prehranu. Za početak, cijene voća i povrća, koji su iznimno važni za unos mikronutrijenata, daleko su povoljnije u supermarketima nego na tržnicama.
Predsjednica Foruma žena HSU-a je pojasnila kako su cijene voća i povrća na tržnici čak 30 posto više u odnosu na one u supermarketima. Tome treba dodati kako je u pitanju nerijetko voće i povrće lošije kvalitete, a uz to, nije ni svježe jer se tjednima skladišti u hladnjačama.
– Unatoč višim cijenama na tržnici, kvaliteta je ponekad i upitna. Pitanje je dolazi li na tržnicu roba iz hladnjača ili se radi o seoskim gospodarstvima i OPG-ovima, misli Culi. Na to se nadovezao predsjednik HSU-a koji tvrdi kako moramo biti svjesni da posluju i preprodavači koji kupuju voće i povrće na zelenoj tržnici, transportiraju ih na tržnicu gdje ih i prodaju.
Suplementacija za osobe treće životne dobi
S obzirom na to da prehrana nije kvalitetna, umirovljenice i umirovljenici bi trebali uzimati kojekakve dodatke prehrani, odnosno suplemente čija cijena ide u nebo. Primjerice, vitamin D je jedan od njih, a da biste ga dobili na recept, prema riječima Culi, morate proći stroge liječničke kontrole. Tada morate dobiti i specijalističke nalaze jer vam specijalist mora napisati preporuku za uzimanje vitamina D jer to liječnik opće prakse neće propisati, dodala je.
Vezano za temu suplementacije, Ema Culi se prisjetila da joj je nedavno jedna fizijatrica predstavila rezultate jednog istraživanja prema kojima će vitamin D uskoro ući u kategoriju hormona. Toliko važnu ulogu on igra u ljudskom organizmu, naglasila je predsjednica Foruma žena HSU-a.
– Isto tako, vitamin D ima ključnu ulogu za čvrstoću kostiju. Kosti su krhke u starosti. Što su kosti slabije, pogotovo kod ženske populacije, može se javiti osteoporoza. Zato puno žena u trećoj životnoj dobi šeta pognuta hoda, naglasio je Gabričević.
Umirovljenici moraju izdvojiti i do 100 eura za lijekove
Kako bi umirovljenici uspjeli spojiti kraj s krajem, do iduće isplate mirovine, štede nauštrb zdravlja, odnosno uskraćuju si hranu i/ili lijekove. Na konferenciji za medije, iz HSU-a su predstavili potrošačku košaricu umirovljenika prema kojima ona za dvoje umirovljenika stoji 799 eura. Više o potrošačkoj košarici i presjeku životnih troškova čitajte ovdje.
I doista, nije riječ o minornim količinama kada je riječ o uskraćivanju lijekova. Naime, krajem siječnja 2024. godine najavljen je novi projekt u sklopu kojeg će ljekarnici educirati kronične pacijente educirati o pravilnom uzimanju terapije i nuspojavama.
Razlog tomu se krije u podatku nacionalnih i svjetskih istraživanja, prema kojem gotovo 50 posto pacijenata ne koristi propisane lijekove ili ih ne uzima na odgovarajući način. Na tom popisu najviše su se pozicionirali kronični pacijenti s dijabetesom, astmom i kardiovaskularnim bolestima, o čemu smo pisali ovdje. Ako se tome doda podatak prema kojem pojedini umirovljenici od, ionako niskih mirovina, moraju izdvojiti i do 100 eura za lijekove, situacija je jasnija zašto su neredoviti u uzimanju medikamenata.
Upravo od dijela tih nezaraznih bolesti umire na gotovo 90 posto populacije na razini cijele Europske unije, istaknula je Ema Culi i dodala kako su bolesti kardiovaskularnog sustava, karcinom i mentalne bolesti dominantan uzrok smrti. Na to se nadovezao Veselko Gabričević koji je dodao da sve te bolesti započinju s niskim ili visokim krvnim tlakom, dijabetesom i demencijom. Upravo od te tri najrizičnije skupine kroničnih pacijenata koji neredovito ili na neadekvatan način uzimaju lijekove, najveći dio otpada na umirovljenike, znači dijabetes i srčane bolesti. Samovoljno reducirati sebi količinu lijeka ili lijek u potpunosti, kazala je Culi, ide na štetu zdravlja umirovljenika, što je poražavajuće.
Prosječni umirovljenik kada dobije mirovinu, on od nje prvenstveno izdvoji sredstva za režije i lijekove pa tek onda gleda koliko mu ostalo za hranu.
– O kupnji cipela, haljine, odijela, poklona za unuke da ne govorim, a pogotovo o odlasku, primjerice, u kazalište, rekao je Gabričević.
Začarani krug
To je jedan od razloga zašto se mnogi od njih prestanu družiti i ne napuštaju svoje domove, što u velikoj mjeri šteti zdravstvenom stanju. Naglasak bi trebao biti na izbjegavanju sjedilačkog načina života i na uključivanju u društvene sfere života, jer oni, tvrdi Ema Culi zapravo skraćuju umirovljeniku život.
– Ta šteta koja je nastala zbog umirovljenika koji sebi ne može priuštiti kvalitetnu hranu, što mu trpi zdravlje jer možda ne može kvalitetnije lijekove kupovati, što nije mobilan dovoljno, što nije uključen u sport, rekreaciju i kulturu, počnu se javljati bolesti, što se prelijeva na trošak nacionalnog gospodarstva. To se prelijeva i na mlade jer se onda ne izdvaja dovoljno financijskih sredstava da bi plaća zaposlenih mogla biti veća. To je jedan ekonomski sustav procesa. Kako se kaže, mirovine iziskuju promišljanje na dugačke staze, a o čemu ovisi, to vam je zajednički nazivnik: makroekonomija, mikroekonomija i demografija, detaljno je pojasnila predsjednica Foruma žena HSU-a Ema Culi.
Ako se cjelokupna situacija tako sagledava, doista se može reći kako se radi o začaranom krugu iz kojeg nikako ne možemo izaći. Promjena je prijeko potrebna jer ovim pristupom se ništa ne mijenja.
Na mlađim i starijim generacijama je da to prepoznaju, zajedno s umirovljenicima koji su trećina populacije Hrvatske, dodala je Culi. U nastavku se osvrnula na mlade koji tvrde da ih ne zanima ta problematika jer smatraju da je budućnost neizvjesna, a s njom jednog dana i mirovina. U tom je slučaju, kako kaže, isključivo riječ o odrazu financijske nepismenosti.
