Iz DHMZ-a su nam otkrili što točno znače upozorenja i kako se čitaju karte meteoalarma
U posljednje vrijeme nas iz tjedana u tjedan prate razne vremenske neprilike. Državni hidrometeorološki zavod svakodnevno izrađuje upozorenja na opasne vremenske pojave, a bojom se označuje opasnost koja se očekuje, pa tako postoje četiri boje; crvena, narančasta, žuta i zelena. Što označava koja boja nam je otkrila Petra Mikuš Jurković, voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave DHMZ-a. Uz to, rekla nam je i što koja boja znači u slučaju grmljavinskog nevremena.
Nevrijeme | Foto: Unsplash
Kako bi se građani upozorili na opasne vremenske pojave u Europi postoji poseban portal METEOALARM. Tamo se nalaze službene prognoze, a vrijeme se može iščitati s pomoću boja i simbola, dok se mogu pronaći i karte s označenim regijama. Detalje nam je otkrila voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave DHMZ-a.
Kako funkcionira METEOALARM?
DHMZ svaki dan izrađuje upozorenja na opasne vremenske pojave, a ona se mogu vidjeti na njihovim mrežnim stranicama, ali i na portalu METEOALARM. Upravo se tamo mogu vidjeti i upozorenja po bojama i regijama Hrvatske, kao i najnovija upozorenja na očekivano opasno vrijeme za sljedećih 48 sat u većem dijelu Europe. Mogu se tako vidjeti upozorenja za olujni vjetar, snijeg/poledicu, grmljavinsko nevrijeme, iznimno niske temperature, iznimno visoke temperature, obilne kiše s mogućnošću bujičnih i urbanih poplava te magla. Za pojedine zemlje se izdaju i upozorenja za požare, lavine, poplave i velike obalne plime, otkrila nam je sugovornica Petra Mikuš Jurković.
Kako bi se mogla čitati upozorenja, treba znati što označava koja boja na kartičnom prikazu. Crvena tako naznačuje najveću opasnost od opasnih vremenskih prilika, odnosno za vrijeme trajanja crvenog upozorenja vrijeme je izuzetno opasno. Slijedi narančasto upozorenje koje podrazumijeva opasno vrijeme te žuto koje je upozorenje za potencijalno opasno vrijeme. Zelena boja na karti znači da se opasno vrijeme ne očekuje. Upozorenja za opasne vremenske pojave, pa tako i grmljavinsko nevrijeme izdaju se za danas i sutra, odnosno 48 sati unaprijed.
Vrijeme danas | Foto: DHMZ
Stupanj upozorenja se podiže u najkraćem roku
Što se tiče grmljavinskih nevremena, upozorenja se kontinuirano osvježavaju, a stupanj upozorenja podiže se, prema potrebi, u najkraćem roku. Stupanj upozorenja na grmljavinsko nevrijeme ovisi o tome koliko će iznimne biti vremenske pojave, odnosno kolika se očekuje jačina vjetra, veličina tuče, očekuju li se bujične ili urbane poplave i postoji li mogućnost za pojavu tornada. Također vrlo je bitno hoće li očekivane opasne vremenske pojave biti prostorno česte ili tek lokalne.
Primjerice, za crveno upozorenje za grmljavinsko nevrijeme očekuju se prostorno česte opasne vremenske pojave, kao što su velika (promjer veći od 2 cm) i vrlo velika (promjer veći od 5 cm) tuča, obilni pljuskovi uz bujične i urbane poplave, olujni i orkanski udari vjetra, a moguća je i pojava tornada ako su zadovoljeni specifični dinamički uvjeti.
Posljedice nevremena će biti ekstremnije vremenske pojave
Svjedoci smo i čestih ekstrema i oluja koje uništavaju sve pred sobom. Do ovoga dolazi zbog klimatskih promjena i sve zagrijanije atmosfere. Tako može doći do suše ili toplinskih valova, a potom i do požara.
– Toplija atmosfera može primiti više vodene pare, a sukladno tome ima više energije koja je potrebna za rast, razvoj i intenzitete grmljavinskog nevremena. Određena novija istraživanja pokazala su kako će broj dana s grmljavinom i nevremenima vjerojatno ukupno biti manji, ali kada se ona razviju za posljedicu će imati ekstremnije vremenske pojave, primjerice veća zrna tuče, jači vjetar, rekla nam je sugovornica.
Osim što nevrijeme može uništiti imovinu ili povrće i voće u vrtu, jednako tako može utjecati i na zdravlje ljudi. Promjene vremenskih prilika i temperature zraka koje se događaju naglo, kod ljudi, posebno kod kroničnih bolesnika, onda izazivaju i razne simptome, o čemu smo pisali i ovdje.
