Istraživanje o prijevremenim mirovinama: Samo 1 posto ljudi ide u prijevremenu da bi uživalo
Od kad je najavljena mirovinska reforma, stotinu puta se mogao čuti argument kako Hrvati premalo rade te kako masivno odlaze u prijevremene mirovine. Takve izjave najčešće dolaze iz usta političara i njihovim predloženim politikama svakako idu u prilog. Ali su isto tako su u krivu o razlozima ranijeg umirovljenja hrvatskih umirovljenika.
Foto: Pixabay
Znanstveni rad Marijane Bađun s Instituta za javne financije i Šime Smolića s Ekonomskog fakulteta Zagreb prvi su u Hrvatskoj istražili razloge zbog kojih hrvatski radnici odlaze u prijevremene mirovine, piše vecernji.hr.
Hrvati bi radili, dajte im bolje poslove i više zdravih godina
Analizirali su zaposlene žene u dobi 50 do 61 godine i zaposlene muškarce od 50 do 64 godine, a zaključci upućuju na to da su Hrvati ne jure u prijevremene mirovine kako bi u njima uživali. I zaista, zašto bi se netko prijevremeno umirovio i onda “uživao” s mirovinom od dvije tisuće kuna?
Zaposlenici stariji od 50 godina u privatnom sektoru čak su dva puta skloniji razmišljati o prijevremenom umirovljenju od zaposlenika u javnom sektoru. Samo 36 posto hrvatskih radnika izjavilo je da planira ići u prijevremenu mirovinu. U Sloveniji je ta brojka čak 80 posto, u Italiji i Poljskoj 65 posto, u Francuskoj 60 posto, a u Njemačkoj i Austriji 50 posto.
Oko 40 posto sadašnjih umirovljenika iskoristilo je pravo prijevremenog umirovljenja. Od ukupnog broja prijevremenih umirovljenika, jedna četvrtina otišla je u invalidsku mirovinu, a ostatak u prijevremenu starosnu.
Autori istraživanja navode kako najavljene promjene mirovinskog sustava nisu dovoljne – čak ni povećana penalizacija prijevremenog umirovljenja neće puno pomoći jer su razlozi odlaska u prijevremenu mirovinu posve drugačiji.
“Naša je analiza pokazala da, među 18 zemalja koje su 2015. godine bile obuhvaćene SHARE istraživanjem, Hrvatska prednjači po udjelu umirovljenika koji su otišli u mirovinu zato što im je to bilo ponuđeno (uz otpremninu).
(…)
Rezultati našeg istraživanja upućuju na to da bi mnogi hrvatski zaposlenici bili voljni raditi dulje kada bi bili bolje obrazovani, imali bolje poslove i bili boljeg zdravlja”, komentira autorica istraživanja Bađun.
Jedan posto ljudi ide u prijevremenu mirovinu da bi uživalo, 20 posto zbog lošeg zdravlja
Što se tiče samih brojki zaposlenih starijih ljudi, vidljive su razlike između javnog i privatnog sektora. Gledajući starije od 50 godina, u privatnom sektoru se njihov udio kreće ispod 30 posto, dok je u javnom sektoru zaposleno čak 46 posto starijih. Dodajmo tome činjenicu da se uz privatni sektor vežu i veća nestabilnost posla, teži uvjeti rada i manja radnička prava.
Životno razdoblje mirovine bi u nekom idealnom svijetu trebalo biti vrijeme opuštanja i posvećivanja stvarima za koje čitav život zbog obaveza niste imali vremena. Trećina Danaca, više od petine Šveđana i 16 posto umirovljenih Švicaraca otišli su u prijevremenu mirovinu iz eksplicitnog razloga “jer su željeli uživati u životu“. S druge strane, u Hrvatskoj je iz tog razloga u prijevremenu mirovinu otišlo samo jedan posto umirovljenika.
Koji je onda razlog prijevremenog umirovljenja Hrvata? Svaki peti je kao razlog naveo zdravstveno stanje. Samo Austrija i Portugal imali su veći postotak od Hrvatske u ovoj kategoriji.
“Kada provode daljnje reforme, nositelji politike moraju prepoznati heterogenost među starijima i moraju uzeti u obzir da je ulazak u mirovinu često potaknut lošim gospodarskim restrukturiranjem. Smanjenje prijevremen mirovine može se doživjeti kao nezaslužena kazna”, kažu autori studije Smolić i Bađun.
