Istraživanje potvrđuje da česta druženja s unucima pozitivno utječu na njihovo percipiranje starosti i starenja
Djeca koja provode puno vremena s bakama i djedovima razvit će manje negativnih i stereotipnih stavova prema starijim osobama od ostalih vršnjaka, koji ne provode toliko vremena s bakama i djedovima.
Foto: pixabay.com
Belgijski istraživači pitali su 1.151 dijete u dobi od 7 do 16 godina koliko vremena provode s bakom i/ili djedom te što misle o starenju i starijim osobama. Otkrili su kako djeca koja viđaju svoje bake i djedove barem jednom tjedno, a opisuju druženja s njima kao vesela i pozitivna, više i lakše izražavaju svoja mišljenja o starijim osobama.
“Prethodna istraživanja već su potvrdila da učestalost kontakta sa starijima (i vremena provedenog s njima) nije imalo utjecaja na stavove djece prema starijima, dok je visoka kvaliteta odnosa pozitivno utjecala na njihove stavove”, rekla je za Reuters Health autorica i istraživačica Allison Flamion sa Sveučilišta Liege. Ipak, dodala je da se većina istraživačkog rada bazirala na ispitivanju studenata sa sveučilišta, a ne djece i učenika.
“Bili smo pomalo iznenađeni kada smo otkrili tako čvrstu vezu između dječje percepcije odnosa s bakom i/ili djedom i stereotipnog razmišljanja o starijim ljudima koje se pojavljuje u upitnicima”, istaknula je Flamion. “Djeca koja su sudjelovala u istraživanju opisivala su svoje odnose s bakama i djedovima veoma otvoreno, iskreno, kao što su ih zaista doživljavala.“
Stereotipna razmišljanja ovise o dobi i spolu djeteta, ali i o zdravlju bake i djeda
U upitnicima, istraživači su pitali mlade o zdravstvenim stanjima njihovih baka i djedova, koliko se često susreću s njima te kako se osjećaju po pitanju svojih odnosa s bakama i djedovima. Generalno gledajući, pogledi na stariju populaciju koje su izražavala djeca i adolescenti bili su neutralni ili pozitivni. Djevojke su imale nešto pozitivnije poglede na njih od muških vršnjaka te su bolje prihvaćale vlastito starenje.
Foto: pixabay.com
Stereotipi prema starenju mijenjali su se u različitim periodima djetinjstva, ističe se u studiji. Najmlađi ispitanici, u dobi od 7 do 9 godina, razvili su najviše predrasuda, a djeca od 10 do 12 godina imala su više razumijevanja i tolerancije prema starijima.
Tinejdžeri su, generalno gledajući, imali više predrasuda nego djeca, međutim još uvijek manje od najmlađe djece koja su sudjelovala u istraživanju.
Zdravstvena stanja djedova i baka također bi mogla utjecati na to kako djeca doživljavaju starenje, pokazalo se tijekom istraživanja. Naime, dokazano je da mladi ljudi s bakama i djedovima koji su lošijeg zdravlja imaju veću vjerojatnost za razvijanje negativnih stereotipa o starim ljudima nego djeca i tinejdžeri čije bake i djedove zdravlje dobro služi.
Kako mladi gledaju na starenje
Istraživanje nije bilo ciljano kreirano za dokazivanje utječe li i kako vrijeme provedeno s bakama i djedovima na dječju predodžbu o starenju. Bez obzira na to, čak i ova studija nudi čvrst dokaz da su učestalost odnosa, kao i kvaliteta kontakta s bakom i djedom važni faktori koji oblikuju dječju percepciju o starenju, izjavila je Tara Lineweaver, psihologica i istraživačica na Sveučilištu Butler u Inndianapolisu, Indiani, koja nije bila uključena u istraživački rad u spomenutoj studiji. “Kvaliteta vremena provedenog s bakom i/ili djedom bila je viša kada su više vremena provodili s njima”, kazala je.
“Ono što nalazim najvrjednijim i ponajviše iznenađujućim, a što je vezano uz rezultate, jest činjenica da je kvaliteta interakcije s djedom i bakom najviša u dobi od 10-12 godina, kada su stavovi već uglavnom pozitivni, što sugerira da dobar odnos s djedom i bakom može objasniti pozitivna vjerovanja vezana uz starenje koja se uglavnom pojavljuju u toj fazi razvoja”, dodala je Lineweaver.
Većina dokaza također sugerira da kontakt unuka s bakom i djedom može biti obostrano koristan i blagotvoran, ustvrdio je Dominic Abrams, psiholog i istraživač na Sveučilištu Kent u UK-u. “Više kvalitetno provedenog vremena u kojem ljudi uživaju čini najveću razliku”, dodao je.
“Iz čvrstog pozitivnog odnosa, lakše će naučiti stvari o starijim ljudima koje možda inače ne bi otkirli kao što su njihove vrline, sposobnosti, širina njihova uma, spektar emocija i znanja. Drugo, dok su sa svojim bakama i djedovima mogu upoznati i druge starije osobe, koje će im pružiti višu razinu svijesti o drugim starijim ljudima općenito i učiniti im starenje i starost manje čudnim pojavama, te možda manje zastrašujućim budući da im djedovi i bake mogu objasniti svoja iskustva”, rekao je Abrams, koji u ovom istraživanju nije sudjelovao.
