Istekao moratorij: Nakon pola godine predaha, mirovine opet idu u blokadu
Uzaludni su bili apeli građana i njihovih predstavnika Vladi, među njima i Sindikata umirovljenika Hrvatske, da produlji moratorij na ovrhe koji istječe u ponedjeljak. Više od 300.000 dužnika u jeku gospodarske krize nakon šest mjeseci predaha ponovno će živjeti s umanjenim plaćama i mirovinama zbog dugova u koje su zapali, najviše zbog kredita, ali i nemogućnosti podmirenja režijskih troškova. Među njima su i deseci tisuća već ionako osiromašenih umirovljenika.
Ilustracija: Rawpixel
Nakon šestomjesečnog predaha zbog moratorija uslijed gospodarske krize izazvane pandemijom, ovrhe na plaće i mirovine idu dalje. Više od 300.000 građana morat će nastaviti plaćati svoje dugove od ponedjeljka, 19. listopada. Među njima je i nekoliko desetaka tisuća siromašnih umirovljenika. Osim dugovanja nastalih prije proljeća, odnosno uvođenja obustave, u pripremi je kod javnih bilježnika još gotovo 200.000 novih ovrha. One će se na naplatu dolaziti u tri faze do iza Nove godine, kako bi se izbjegao val blokiranih odjednom.
Uzaludan apel Sindikata umirovljenika
Novih prijedloga za ovrhu od uvođenja moratorija je 190.000. Javni bilježnici prihvatili su preporuku Vlade i obećali da nakon isteka moratorija neće sve ovrhe poslati na prisilnu naplatu odmah u ponedjeljak, nego će ih, ovisno o datumu kada su obveze nastale, slati na naplatu u tri vala.
Isto tako, ovršni postupci bit će oko 600 kuna jeftiniji te se neće moći ovršiti primanja na osnovi božićnice, uskrsnice i drugih socijalnih davanja.
Sindikat umirovljenika Hrvatske u rujnu je zatražio od Vlade da produlji moratorij do donošenja novog Ovršnog zakona koji bi ipak u nekoj mjeri rasteretio građane od njihovih dugovanja. Među blokiranima, navode iz SUH-a, je i oko 50.000 umirovljenika.
Većina njih živi ispod linije siromaštva, a mnogi su po prvi put, za vrijeme trajanja Vladine mjere posljednjih šest mjeseci, primali cijelu mirovinu.
Od ovrhe u pravilu izuzete tri četvrtine mirovine
Prema Ovršnom zakonu, na mirovinska primanja koja su niža od prosječne plaće, od ovrhe je izuzeto tri četvrtine mirovinskih primanja ovršenika. Dakle, samo jedna četvrtina može biti ovršena, primjerice ako je mirovina 2.000 kuna, onda ovršeno može biti 500 kuna. U slučaju mirovina većih od prosječne plaće, od ovrhe su zaštićene dvije trećine. Na primjer, ako je mirovina 7.000 kuna, od ovrhe je zaštićeno 4.666 kuna, dok se preostalih 2.334 kune ovršuje.
Međutim, postoji nekoliko izuzetaka. U slučaju uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzeta samo jedna četvrtina mirovinskih primanja, kao što je i u slučaju ovog umirovljenika. To znači da preostale tri četvrtine idu za obvezu uzdržavanja djeteta.
Također, pola mirovine će ostati ovršeniku, a pola biti ovršeno ako je riječ o naplati tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja
uzdržavanja.
