Istaknuti hrvatski jezikoslovac, professor emeritus Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Josip Silić umro je u četvrtak u Zagrebu u 86. godini.
Josip Silić Foto: Filozofski fakultet/Pixabay
Josip Silić autor je mnogih udžbenika za srednje škole, gramatika i pravopisa hrvatskoga i crnogorskoga jezika, suautor hrvatskoga računalnog pravopisa, a program spelling-checker poslije je ugrađen u hrvatsku inačicu Microsoftova programskoga paketa Office i bio je uzor za slične programe za druge slavenske jezike.
U mirovini proveo 15 godina
Bio je član Hrvatskoga filološkog društva, Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Matice hrvatske, Katedre čakavskoga sabora Grobinšćine, Hrvatskoga kulturnog društva “Napredak”, Hrvatsko-makedonskoga društva, Hrvatsko-francuskoga društva i Hrvatsko-njemačkoga društva. Također, profesor Silić bio je i član uredništava časopisa Suvremena lingvistika i Umjetnost riječi, te redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti od 2016. godine.
Rođen je 4. siječnja 1934. u Milašima na Grobnišćini. Školovao se u Ratuljama, na Biskupskome sjemeništu u Pazinu i Biskupskome sjemeništu u Rijeci, a maturirao u gimnaziji na Sušaku. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu završio je studij jugoslavenskih jezika i književnosti te ruskoga jezika i književnosti (1961).
Od 1961. asistent je na Katedri za suvremeni hrvatski jezik matičnoga fakulteta (danas Katedra za hrvatski standardni jezik), docent (1976), izvanredni profesor (1979), redoviti profesor (1984), redoviti profesor u trajnome zvanju (1999), professor emeritus (2005). Umirovljen je 2004. godine.
Lektor na francuskom i njemačkom sveučilištu
Godinama je bio lektor hrvatskog jezika na francuskom Sveučilištu u Lilleu te njemačkom Sveučilištu u Bochumu.
Njegova najvažnija djela su ‘Od rečenice do teksta’ (Teoretsko-metodološke pretpostavke nadrečeničnog jedinstva) (1984.), ‘Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika’ (s Vladimirom Anićem, 1986., 1987., 1990.), ‘Pravopis hrvatskoga jezika’ (s Vladimirom Anićem, 2001.), ‘Hrvatski računalni pravopis’, ‘Gramatičko-pravopisni računalni vodič. Spelling-checker’ (sa Slavenom Batnožićem i Brankom Ranilovićem, 1996.), ‘Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta’ (s Ivom Pranjkovićem, 2005., 2007.), autor knjige ‘Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika’ (2006.), suautor ‘Pravopisa crnogorskoga jezika s pravopisnim rječnikom’ (s Milenkom A. Perovićem i Ljudmilom Vasiljeva, 2010.), ‘Gramatike crnogorskoga jezika’ (s Adnanom Čirgićem i Ivom Pranjkovićem, 2010.), ‘Knjiga Dihotomije’. ‘Izabrane rasprave’ objavljena je ove godine, a sadrži bibliografiju Josipa Silića koju je priredio profesor Ivan Marković.
