Za isplatom dijela mirovine građani bi se mogli pomamiti kao i za otpremninama
Među najnovijim prijedlozima mirovinske reforme po svemu sudeći naći će se i prijedlog o trenutnoj isplati dijela mirovine, odnosno ušteđevine iz drugog mirovinskog stupa. Zauzvrat, visina mjesečne mirovine bit će manja do kraja života. Mogućnost će biti ponuđena samo onima koji nisu zbog dodatka prešli u prvi stup, a bit će isplativa jedino – bogatima.
Foto: Pixabay
Prijedlog iz redova HNS-a kao koalicijskog partnera vladajuće stranke donosi novinu među prijedloge mirovinske reforme. Radi se o mogućnosti trenutne isplate jednog dijela mirovinske štednje iz drugog mirovinskog stupa odmah po umirovljenju. Javnost je to imala prilike doznati u utorak u HRT-ovom Otvorenom, kada je HNS-ovac Stjepan Čuraj, inače ekonomist po struci, rekao kako se zalažu za takvu opciju, no ne zna hoće li se ona naći među prijedlozima buduće reforme. No, dileme više nije bilo nakon što je ministar Marko Pavić potvrdno kimnuo na izrečenu nedoumicu. Dakle, hrvatski će umirovljenici ubuduće imati izbor; rasporediti na mjesece sve ono što su tijekom rada uštedjeli, kao do sada, ili odmah podići 20 posto ukupne ušteđevine i tako se domoći keša odmah po umirovljenju. Naravno, cijena takvog odabira manji je iznos mjesečne mirovine.
Dobra mogućnost za bogate
Ne treba biti matematički genije kako bi se shvatilo da ovakva mogućnost odlično ide na ruku onima s uistinu velikim plaćama pa samim time i velikim doprinosima.
Prije svega, treba pojasniti kako se ovakva mogućnost nudi jedino osiguranicima iz drugog mirovinskog stupa, u kojem gotovo nitko neće ni ostati, jer će svu ušteđevinu prebacivati u prvi kako bi ostvarili dodatak od 27 posto koji sada nemaju. Takva opcija isplativija im je nego ušteđevina u drugom stupu. Ipak, postoji svega manji dio građana (prema predviđanjima od 1 do 3 posto) koji će kroz drugi stup moći za mirovine zaraditi više nego što iznosi dodatak od 27 posto pa će ostati te dobiti mogućnost podizanja 20 posto ušteđenog. Za takve bi osiguranike, s plaćom daleko većom od prosječne, jednokratna isplata predstavljala određenu vrstu kompenzacije za 27 posto dodatka.
Osoba koja primjerice zarađuje oko 15 tisuća kuna, u drugi stup uplaćuje 750 kuna mjesečno (trenutnih pet posto koji će se povećavati). U 35 godina rada, njezina mirovinska štednja iznosi oko 315.000 kuna. Tako bi joj odmah po umirovljenju moglo biti isplaćeno 20 posto toga iznosa, odnosno oko 63.000 kuna. I više kada se poveća postotak uplaza. No, za tu osobu to su svega četiri njezine mjesečne plaće, pa se postavlja pitanje koliko joj je to uopće isplativo s obzirom da će si takvom odlukom umanjiti sve mirovine do kraja života. Očito, što je zarada veća i isplata dijela mirovine “u kešu” zvuči sve primamljivije.
Uzet će novac na štetu mirovina i brzo ga potrošiti
Ovakvu mogućnost za Večernji list komentirala je sindikalistica Ana Milićević Pezelj napominjući kako drugi stup nije kasa uzajamne pomoći da se iz njega isplaćuje novac. To je dio obveznog mirovinskog sustava koji je, kaže, osnovan da bi isplaćivao mirovine. Pezelj stoga strahuje da će se i slabije plaćeni povući za ponudom, uzeti novac na štetu budućih mirovina, potrošiti ga i kasnije se naći u nevoljama. Mamilica je to koja podsjeća na dobrovoljne otpremnine, zbog kojih su radnici prihvaćali otkaze, no ubrzo se nalazili na cesti jer su novac potrošili.
Prema izračunu za 55-godišnjeg građana s prosječnom plaćom, ukoliko pristane na isplatu dijela ušteđevine, mogao bi imati i do 600 kuna manju mirovinu svakoga mjeseca, stoga takva računica zasada nije jasna ni stručnjacima.
