[INTERVJU] Ognian Zlatev: ‘Prelazak na euro je prošao bez ikakvih poteškoća’

Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, za mirovina.hr je sumirao aktualne inicijative Europske unije i Hrvatske koje utječu na životni standard starijih. Prije svega, u fokusu ove godine će biti cjeloživotno učenje, jer 2023. je proglašena Europskom godinom vještina. Teme koje će se kroz to isticati ticat će se i životnih prilika, društvene uključenosti, usamljenosti i mentalnog zdravlja starijih. Zlatev se dotakao i drugih recentnih događanja koja će utjecati na naš standard. Kao posljedicu ulaska u eurozonu i Schengen možemo očekivati stabilizaciju cijena, a u narednih nekoliko godina trebali bismo osjetiti i povećanje kvalitete usluga u zdravstvu zahvaljujući programu EU4Health.

Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj | Foto: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

O starenju stanovništva najčešće se govori u kontekstu mirovinskog sustava. Je li to za Europsku komisiju bila tema od važnosti u protekloj godini? Što se po tom pitanju poduzimalo?

U 2021. i 2022. godini Europska komisija i ostale europske institucije organizirale su niz rasprava građana EU-a pod nazivom Konferencija o budućnosti Europe. U sklopu Konferencije, građanke i građani širom Europe imali su priliku ukazati na probleme, ali i na sve ono što smatraju važnim za unaprjeđenje života u Europi. Gotovo 80 % preporuka ljudi koji su sudjelovali u procesu Konferencije Europska komisija uključila je među svoje prioritete za 2023. godinu. Među njima je svakako razumijevanje i reagiranje na probleme stanovništva koje stari – kako u Hrvatskoj, tako i u cijeloj Europi.

Starenje stanovništva pred sve nas stavlja brojne izazove za budućnost. Tijekom spomenutog procesa Konferencije o budućnosti Europe, prijedlozi građanki i građana odnosili su se i na ublažavanje negativnih posljedica starenja stanovništva. Redom su važnost nediskriminacije po dobi kad je riječ o poboljšanju kvalitete života. Kao važnu su istaknuli i digitalno opismenjavanje starije populacije. Na istaknutom mjestu je i osiguravanje kvalitetne zdravstvene i socijalne skrbi starijih, potreba za sustavnom potporom onima koji za njih skrbe.

Što se tiče starenja stanovništva kad je riječ o mirovinskim sustavima u Europi, kroz Konferenciju o budućnosti Europe građanke i građani predložili su mjere prevencije siromaštva u starijoj dobi kroz minimalne mirovine. Njima bi se uzeo u obzir životni standard, granica siromaštva i kupovna moć svake države članice. Građanke i građani predložili su da se dob za odlazak u mirovinu razlikuje ovisno o profesiji: radnici u mentalno i fizički zahtjevnim profesijama trebali bi, smatraju građani Unije, imati pravo na raniji odlazak u mirovinu. No istovremeno su istaknuli da je bitno zajamčiti pravo na rad starijim osobama koje svojom voljom žele nastaviti raditi.

Svi prijedlozi koje sam spomenuo tijela Europske unije uzet će u obzir kod formuliranja daljnjih inicijativa po ovom pitanju.

Jedan od načina na koji se može ublažiti utjecaj starenja populacije jest i povećanje rada u starijoj dobi. U Hrvatskoj je 2022. na pola radnog vremena radilo više od 20.000 umirovljenika. Po vašem mišljenju, što se treba promijeniti kako bi ovaj broj bio još veći?

Europska komisija na postizanju tog strateškog zadatka surađuje s državama članicama, a naglasak u suradnji stavljen je na usvajanje kompetencija potrebnih na tržištu rada. Ključne kompetencije danas podrazumijevaju znanje, vještine, ali i stavove potrebne za osobno ispunjenje i razvoj, zapošljivost, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Pristup tim vještinama države članice moraju osigurati se kroz visokokvalitetno obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje – dostupno svima.

Vijeće Europske unije je na prijedlog Komisije donijelo Preporuku o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje. U Preporuci je utvrđeno osam ključnih kompetencija potrebnih za postizanje cilja Komisije, a to su pismenost, višejezičnost, numeričke, znanstvene i inženjerske vještine, digitalne i tehnološke kompetencije, međuljudske vještine i sposobnost usvajanja novih kompetencija, aktivno građanstvo, poduzetništvo te kulturna svijest i izražavanje.

Jedan od primjera ulaganja u cjeloživotno obrazovanje i zapošljivost odraslih u Hrvatskoj je sustav vaučera za obrazovanje koji se provodi u suradnji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ministarstva rada. Vaučere mogu koristiti sve zaposlene i nezaposlene osobe sa završenim osnovnim obrazovanjem te se njima osigurava stjecanje digitalnih i zelenih vještina potrebnih za razvoj karijere, zapošljavanje ili zadržavanje radnog mjesta. Sam sustav vaučera financiran je sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., a projekti poput ovog uvelike i izravno utječu na poboljšanje uključenosti u zajednicu i općenito kvalitete života osoba u starijoj dobi.

Iduća, 2023. godina proglašena je Europskom godinom vještina. Koje vještine nedostaju na tržištu rada? Koje vještine nedostaju starijim radnicima?

Prijedlogom iz rujna 2022. da se 2023. godina proglasi Europskom godinom vještina predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen signalizirala je spremnost EU-a da se dodatno fokusira i na osposobljavanje i usavršavanje svih radnika, neovisno o njihovoj dobi. Prijedlog je nastao na temelju uočenih nedostataka na tržištu rada, među kojima se ističu poteškoće poslodavaca u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama. Danas pod osnovnim vještinama ne podrazumijevamo samo pismenost ili sposobnost izražavanja, nego i set osnovnih digitalnih vještina koji ponajviše nedostaje starijim radnicima.

Pokazatelji upućuju na to da čak 40% odraslih osoba i svaka treća osoba koja radi u Europi ne posjeduje osnovne digitalne vještine.

Kako bi se unaprijedilo trenutno stanje na tržištu rada, Komisija je u sklopu Europske godine vještina naglasak stavila na cjeloživotno učenje, a države članice podržale su socijalne ciljeve EU-a za 2030. godinu. Prema njima bi se trebalo osposobljavati najmanje 60% odraslih svake godine. Također, važno je i postizanje stope zaposlenosti od najmanje 78% te cilj EU-a da do 2030. godine najmanje 80% svih odraslih osoba posjeduje barem osnovne digitalne vještine.

Upravo posjedovanje relevantnih i suvremenih vještina omogućit će radnicima da digitalna i zelena tranzicija na kojoj Europska komisija inzistira budu socijalno uključive i pravedne.

Predviđene ciljeve Europska komisija u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama te čitavim nizom javnih i privatnih partnera, nastoji ostvariti promicanjem mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije. Pri tome će se isticati relevantne inicijative i razne mogućnosti financiranja sredstvima EU-a te će se organizirati brojna događanja i informativne kampanje koje će pomoći svim radnicima, a posebno onima u starijoj dobi da se kvalitetno informiraju o svim mogućnostima koja im stoje na raspolaganju unutar Europske unije.

Da malo aktualiziram ovaj razgovor – u Splitu, u petak 10. veljače 2023., organiziramo i prvu javnu raspravu na temu Europske godine vještina 2023., a tamo će nam se pridružiti predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, socijalne politike i obitelji kao nacionalne koordinacijske točke za Godinu vještina.

Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj | Foto: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Od pandemije se više govori i o usamljenosti kao problemu koji nerazmjerno pogađa starije ljude, o čemu je Europska komisija izdala i izvješće. Vidite li usvajanje digitalnih vještina i cjeloživotno učenje kao jedno od mogućih rješenja za ovaj problem?

Osobe u starijoj dobi u povećanom su riziku od osjećaja usamljenosti jer prolaze kroz velike životne promjene i događaje. Društveno distanciranje i zatvaranje tijekom pandemije COVID-19 dodatno je povećalo već postojeći rizik. Europska komisija prepoznala je važnost mentalnog i fizičkog zdravlja kod svih, a posebno osoba starije dobi te smatra kako ono zaslužuje osobitu pozornost donositelja odluka. Iz tog razloga, donijeli smo niz nadnacionalnih mjera kojima se dodatno nastoji pomoći ranjivim skupinama u njihovom svakodnevnom životu, a ne samo u kriznim vremenima.

Jedan od važnih faktora koji uzrokuju usamljenost su uvjeti nečijeg života te njihove životne prilike i financijske mogućnosti. Poticanje cjeloživotnog učenja, a u sklopu toga i usvajanje digitalnih vještina, jedan je od važnih načina unaprjeđivanja životnih prilika osoba u starijoj dobi. Onima koji su u radnom odnosu pomaže u njihovom svakodnevnom poslu te ih čini uključenima u suvremene procese na tržištu rada. Također, pomaže im u održavanju odnosa s drugim ljudima te ih ujedno čini i aktivnim sudionicima zajednice.

S druge strane, onima koji su umirovljeni, posjedovanje digitalnih vještina također može pomoći na brojne načine. Gotovo da ne postoji dio svakodnevice koji u određenoj mjeri ne uključuje digitalizaciju. Iz tog razloga, osnovne digitalne vještine, pored mogućnosti ostvarivanja kontakta s drugima, starijim osobama omogućavaju snalaženje u raznim aspektima života kao što su informiranje, korištenje uslugama zdravstvene i socijalne skrbi ili pak korištenje javnim prijevozom.

Do 2070. godine starijih od 65 godina bit će više od 30 % u populaciji, za razliku od današnjih 20-tak %. Što to znači za politike međugeneracijske solidarnosti? Što će se morati mijenjati?

Globalna pandemija koja nas je zadesila i utjecala na povećanje smrtnosti u cijelome svijetu pojavila se u vrijeme kada se Europska unija već nalazila usred dubokih demografskih promjena. Sve starija populacija predstavlja izazov za tržište rada, ali i sustave zdravstva i socijalne skrbi. Podaci Eurostata ukazuju na to da će do 2070. godine 30,3% stanovništva EU imati 65 ili više godina, a čak 13,2% 80 ili više godina. Europska komisija pozorno razmatra načine financiranja veće javne potrošnje povezane sa starenjem stanovništva. Ključno je razumjeti da se demografske promjene te paralelna zelena i, za ovaj razgovor posebno važna, digitalna transformacija mogu i moraju međusobno podupirati ili ubrzavati.

U kontekstu brige za zdravlje sve starijih građana, Europska unija provodi program EU4health (EU za zdravlje). Program je usvojen s ciljem pridonošenja dugoročnim zdravstvenim izazovima izgradnjom jačih, otpornijih i pristupačnijih zdravstvenih sustava. U razdoblju od 2021. do 2027. Europska unija u te svrhe ulaže 5,3 milijarde eura. Građani u svim dijelovima Unije moraju osjetiti povećanje kvalitete usluga nacionalnih zdravstvenih sustava koje proizlaze iz ovog značajnog ulaganja.

Europska komisija nastaviti će s integracijom demografskih izazova i značajki u sve buduće politike. Komisija također naglašava da je potrebno hitno djelovanje kako bi se osigurala međugeneracijska pravednost i adekvatan životni standard za sve građane, a posebno za ranjive skupine kao što je starija populacija. Prioritet Komisije biti će prilagodba sustava socijalne sigurnosti na način da nitko ne trpi negativne posljedice, a da pritom sustavi ostanu fiskalno održivi te da osiguraju međugeneracijsku solidarnost.

Hoće li se ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen odraziti i na životni standard naših umirovljenika? Ako da, kako?

Schengensko područje jedno je od glavnih postignuća europskog projekta i najveće područje slobodnog putovanja na svijetu. Upravo je u duhu Europske unije – ali i jedinstvenog europskog tržišta – mogućnost nesmetanog putovanja, rada, studiranja pa onda svakako i jednostavne kupovine u drugim državama članicama.

Jedna od glavnih pozitivnih dimenzija jedinstvene valute jest, primjerice, upravo lakše uspoređivanje cijena u europodručju, što je od 1. siječnja 2023. postalo opipljivo i za hrvatske građane, ali i za poslovanje hrvatskih tvrtki. A sve je ovo sad postalo i fizički lakše uz Schengen.

Euro će hrvatskom gospodarstvu donijeti znatne koristi – olakšat će ulaganja i pojeftiniti zajmove, a smanjit će i prepreke za poduzeća i troškove uvoznika i izvoznika, što u konačnici znači veći izbor i bolje cijene za sve potrošače pa tako i umirovljenike. Pristupanjem europodručju i schengenskom području uklonit će se dodatna ograničenja u trgovini i putovanjima te tako dati dvostruki poticaj turističkom sektoru, koji je u Hrvatskoj vrlo važan te se odražava na cjelokupnu populaciju.

Kako bi osigurala daljnji napredak svojeg gospodarstva u europodručju, Hrvatska će morati nastaviti provoditi reforme i ulaganja kojima se može povećati potencijal njezina rasta, uz istodobnu provedbu razboritih fiskalnih politika i jačanje institucionalnog okvira. Za potporu gospodarskom i socijalnom razvoju Hrvatske ključna će biti djelotvorna provedba Nacionalnog plana za oporavak i otpornost iz kojeg će se financirati brojne politike kao što su cjeloživotno učenje i unaprjeđenje zdravstvenih sustava koji će osobito koristiti starijoj populaciji i umirovljenicima.

Hrvatska nadležna tijela poduzela su opsežne pripreme za ulazak u europodručje provedbom nacionalnog plana za zamjenu hrvatske kune eurom, a Europska komisija utvrdila kako je prelazak na euro prošao bez ikakvih poteškoća.

Anketa koju je Komisija provela u Hrvatskoj u siječnju 2023. – odmah nakon prelaska na euro – pokazuje kako se takvi zaključci Komisije poklapaju s onima hrvatskih građana: i velika većina hrvatskih građana smatra da je prelazak prošao neometano i učinkovito. Čak 88 % ispitanika smatra da su dobro informirani o euru, dok je njih 81 % u našoj anketi izjavilo je da nisu imali problema pri razmjeni kuna u eure ili pri podizanju gotovine iz banaka tijekom prvog tjedna.

Tako je, u Hrvatskoj postoji zabrinutost zbog učinka eura na cijene, pri čemu 62 % hrvatskih ispitanika smatra da će euro povećati inflaciju. No moram istaknuti da se euro nakon uvođenja u svim državama članicama na srednji i dugi rok pokazao kao čimbenik stabilizacije cijena jer su se stope inflacije u državama članicama s vremenom približile tipično nižoj stopi inflacije u europodručju. To je zato što euro doprinosi transparentnosti cijena, povećava konkurenciju i smanjuje transakcijske troškove za uvoz i izvoz, koji predstavljaju značajan dio hrvatskog BDP-a.

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala mirovina.hr i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj