Inozemne mirovine: Hrvatski umirovljenici godišnje primaju preko 4 milijarde kuna penzija iz 15 zemalja
Nakon što smo pisali o umirovljenicima kojima iz našeg sustava mirovine isplaćujemo u razne zemlje diljem svijeta, donosimo zanimljive podatke koji se „slijevaju“ u Hrvatsku. Riječ je o više od pola milijarde eura godišnje za oko 180.500 osoba koje su mirovinu zaradile u inozemstvu. Pritom, prosječna mirovina izvana iznosi 2.050 kuna mjesečno.
Euri u Hrvatsku putuju iz 15 zemalja za oko 180.500 umirovljenika (Pixabay)
Dok Hrvatska u više od 30 zemalja diljem svijeta isplaćuje mirovine za gotovo 150.000 osoba, daleko je više onih koji su penziju zaradili izvan granica Lijepe naše. Točnije, iz samo 15 država mirovinu prima oko 180.526 osoba s tuzemnim prebivalištem, a ona u prosjeku iznosi 273 eura mjesečno, odnosno 3.280 eura godišnje, što je na ukupnoj godišnjoj razni za sve korisnike cifra od 592.249.560 eura, odnosno čak 4,4 milijarde kuna! Posljednji su to dostupni podaci za 2015. iz sustava svake pojedine države. I dok najveći broj naših mirovina isplaćujemo u Bosnu i Hercegovinu (54.877), Srbiju (52.259), Njemačku (14.558), Sloveniju (8.920) i Australiju (5.972) s prilivom sredstava situacija je nešto drugačija.
Iz Švicarske 10.000 eura po korisniku
Na prvom mjestu zemalja iz koje Hrvati primaju mirovinu je Njemačka, 91.886 korisnika, a slijedi je Bosna i Hercegovina iz koje mirovinu dobiva 29.040 osoba. Na trećem mjestu je Slovenija iz koje penziju dobiva 24.464 osoba, dakle trostruko više nego što je kod trenutno najnepopularnijih susjeda hrvatskih mirovina, a na četvrtom mjestu je Austrija koja nam isplaćuje čak 15.502 mirovine, dok joj mi šaljemo svega 2.563. Slijedi Srbija u koju, kako smo prethodno spomenuli, mirovinu isplaćujemo za čak više od 52.000 osobe, dok iz njihovog sustava k nama pristiže peterostruko manje, za svega 9.925 osoba. Švicarsku mirovinu u Hrvatskoj prima čak 5.161 osoba, kanadsku 1.212, crnogorsku 1.197 osoba, poljsku 1.099 osoba, makedonsku mirovinu 660, iz Belgije 253 osobe, Quebeca 79, Liechtensteina 33, Bugarske devet i Španjolske šest korisnika mirovine.
Pretvoreno u novčanice, slijedom toga najviše nam eura pristiže iz Njemačke, čak 364 milijuna godišnje, no visoke iznose ne prati nužno i veliki broj korisnika, što znači da su Hrvati u pojedinim zemljama zaradili dobre mirovine s kojima ovdje mogu solidno živjeti. Tako iz Švicarske više od 5.000 korisnika prima ukupno čak 56,5 milijuna eura, što bi značilo da prosječna mirovina iznosi više od 10.000 eura godišnje po korisniku (precizno, 6.844 kune mjesečno u prosjeku), Austrija uplaćuje oko 53,6 milijuna za više od 15.500 osoba, Slovenija 51,3 milijuna za gotovo 25.000 naših umirovljenika, Bosna i Hercegovina gotovo 48 milijuna za više od 29.000 korisnika, Srbija izdvaja gotovo 11 milijuna eura za mirovine u Hrvatskoj, Kanada 3,3 milijuna, Belgija oko 1,5 milijuna…
Mirovine iz inozemstva | Ilustracija: mirovina.hr
Mirovina iz Liechtensteina 4.753 kune
Za razliku od Švicarske, prosječna godišnja mirovina po korisniku koja pristiže iz Njemačke iznosi svega 3.963 eura, odnosno 2.476 kuna mjesečno. Iza tog podatka se krije velik broj Hrvata koji su tamo odradili svega nekoliko godina, nakon čega su se vratili kući. Prosječna bosanska mirovina je 1.650 eura godišnje, točnije 1.031 kunu, iz Austrije našim ljudima stiže prosjek mirovine od 2.164 kune mjesečno, iz Srbije svega 687 kuna mjesečno, a iz susjedne Slovenije 1.309 kuna. Mjesečno prosjek crnogorske mirovine je 721 kunu, a one belgijske sasvim pristojnih 3.915 kuna.
Oni koji su radili u Makedoniji primaju u prosjeku 868 kuna mjesečno, Bugarskoj malih 282 kune, Španjolskoj 1.458 kuna, Quebecu 1.345 kuna, Kanadi 1.705 kuna mjesečno, a iz Liechtensteina je visina prosječne mjesečne mirovine odmah iza Švicarske, iznosi 4.753 kune mjesečno, a primaju je 33 osobe. Hrvatski umirovljenici iz Poljske pak primaju svega 80 kuna mjesečno! Ukupno gledajući, prosječna mirovina koju Hrvati primaju iz inozemstva iznosi 2.050 kuna mjesečno.
Mirovina iz BiH čak 12.000 više
Dostupni podaci sežu unazad, za neke od navedenih zemalja, do 2012. godine pokazujući pritom trend porasta. Od tada pa do 2015. broj njemačkih mirovina u Hrvatskoj porastao je za oko dvije tisuće, koliko i onih slovenskih, korisnika mirovina iz BiH je gotovo čak 12.000 više, dvostruko više penzija stiže i iz Srbije, a oko 500 više iz Austrije i Švicarske.
S obzirom na sve veći odlazak Hrvata na rad u inozemstvo, među kojima je i velik broj starijih radnika sa željom da si petogodišnjim stažem vani pojačaju hrvatske mirovine, ovakav trend samo će se nastaviti povećavati. Tek će se manji dio naših radnika odlučiti trajno nastaniti u inozemstvu zbog većih troškova života pa će i razlika između mirovina koje primamo izvana i šaljemo van zemlje biti – sve veća.
