Inflacija produbljuje siromaštvo: Zbog nje ćete praktički izgubiti jednu cijelu mirovinu
Inflacija će najviše pogoditi one s niskim redovitim primanjima, a u Hrvatskoj su to u prvom redu umirovljenici i radnici na minimalcu. Stope rasta pojedinih energenata i namirnica dvostruko su veće od inflacije što znači da ćete u odnosu na prošlu godinu praktički primiti jednu mirovinu manje.
Foto: Unsplash
Ova godina mogla bi osiromašiti hrvatske građane jednako kao i 2008. kada je počela globalna financijska kriza, piše Jagoda Marić za Novi list. Tada se, osim inflacije, dogodio i val nezaposlenosti, a ovu krizu okarakterizirat će gubitak vrijednosti osobnog dohotka. Pritom se u 2021. i 2022. sve odvija puno brže nego u prošloj krizi.
Hrvatska je 2008. godine zabilježila inflaciju od 6,1 posto, ali ona se već iduće godine spustila na poželjnih 2 posto. Ove godine smo zabilježili inflaciju od 9,6 posto, a povratak na ciljane razine mogao bi biti puno dulji.
Inflacija će, u slučaju da se zadrži ispod osam posto, zaposlenicima koji nisu ugovorili povećanu plaću pojesti jednu plaću. Umirovljenici će izgubiti nešto manje od jedne cijele mirovine. I to unatoč tomu što će, po svemu sudeći, usklađivanje mirovina u ovoj godini oboriti rekord. Nakon prvogodišnjeg usklađivanja od 2,24 posto očekuje se puno jače usklađivanje u drugom dijelu godine. Međutim, ne može se govoriti o tomu da će ono anulirati udar inflacije. Najgore prolaze oni koji imaju najniže prihode jer će sada još više izdvajati za osnovne životne potrebe nego što su to morali prije godinu dana.
“Europska komisija dopušta da inflacija najviše pogodi građane”
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kazao je za Novi list kako su građani u Hrvatskoj, ali i u Europi, najveći gubitnici posljedica pandemije i rata u Ukrajini:
“Europska komisija i Europska centralna banka dopuštaju da inflacija najviše pogodi građane, da oni plate najveću cijenu jer po svaku cijenu želi zaštititi javne financije i koncept eura kao zajedničke valute. Zemlje poput Italije, Španjolske, Portugala, pa i Francuske, toliko su zadužene da se tako spašavaju njihove javne financije.
Te države su već sada de facto u bankrotu. Komisija i Europska centralna banka ne čine ništa jer brane politički projekt eura, koji bi bio ugrožen bankrotom tih zemalja. Nekad je inflaciju, na štetu bogatijih republika bivše Jugoslavije, poticao Topičder, a sada to čini Bruxelles”, kazao je Lovrinčević.
Inflacija kao prikriveni porez
Gdje ima gubitnika ima i dobitnika. O ovom slučaju, nastavlja Lovrinčević, radi se o telekomunikacijskim i energetskim tvrtkama, kao i bankama.
“Već sada je inflacija prikriveni porez kojim se od građana uzima novac kako bi se sačuvale javne financije zemalja eurozone, onda će Komisiji trebati taj porez kako bi vraćala kredite za projekte oporavka i otpornosti. Novac se uzima od građana, a nitko nije morao donijeti odluku da se taj porez uvodi. Samo prije dvije godine slala se poruka kako je Komisija pronašla i dala novac za oporavak od pandemija. Ako jednako toliko bude vrijedan projekt pomoći Ukrajini, te dvije stavke zajedno će značiti dug od najmanje tisuću i pol milijardi eura. Njih mogu vratiti samo građani EU-a, a najjednostavniji način bez ikakve odgovornosti je uzeti im novac preko inflacije”, zaključuje Lovrinčević.
