Odlazak u mirovinu velika je životna promjena koja zahtjeva dosta prilagodbe. Ta prilagodba bila bi lakša kada bi radnici prilikom odlaska u mirovinu dobili otpremnine. Iako Zakon o radu propisuje otpremnine u pojedinim slučajevima, kod odlaska u mirovinu one nisu obavezne.
Ilustracija: Mirovina.hr/Pixabay
Odlazak u mirovinu u Hrvatskoj za najveći broj građana predstavlja financijski šok, budući da se mirovine vrte oko ili ispod 40 posto prosječne plaće u državi. Sam proces umirovljenja zna potrajati i nekoliko mjeseci pa se brojni umirovljenici moraju snalaziti dok mirovina ne počne redovito dolaziti na račun.
Među njima postoje i sretnici kojima će ta prilagodba na umirovljenički budžet biti olakšana posebnom otpremninom koja radniku pripada isključivo jer odlazi u mirovinu.
Međutim, takve otpremnine nisu pravo radnika, ne propisuje ih Zakon o radu niti drugi propisi RH.
Tko ima pravo na otpremninu kada ide u mirovinu?
Jedna od osnova da ugovor o radu prestane važiti jest kada radnik navrši 65 godina života i ima minimalno 15 godina mirovinskog staža. Ako radnik odlazi u mirovinu s nešto manje godina, radni odnos će se najčešće okončati sklapanjem sporazuma o prestanku ugovora o radu.
To su “čiste” situacije i tada se ne aktivira čl. 126 Zakona o radu koji nalaže da radniku pripada pravo na otpremninu ako je radio najmanje dvije godine bez prekida. Kada bi pak taj isti radnik nekoliko dana prije ispunjenja uvjeta dobio otkaz od poslodavca (koji nije uvjetovan ponašanjem radnika), taj isti radnik imao bi pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. No, to bi se onda zvalo “otpremnina zbog poslovno uvjetovanog otkaza” i ne bi imala veze s činjenicom da taj radnik uskoro ide u mirovinu.
Pravo na otpremninu prilikom regularnog odlaska u mirovinu u Hrvatskoj ne postoji. Ono se pak može urediti na tri mjesta, ali sama obaveza ne postoji. To je sam ugovor o radu (1), kolektivnim ugovorom (2) ili pravilnikom o radu koji ovisi o poslodavcu (3). Ako u tim dokumentima nije navedeno pravo na otpremninu prilikom umirovljenja – neće doći ni do otpremnine.
Porezna ne vodi podatke o otpremninama kod umirovljenja
Pitali smo Poreznu upravu kako se evidentiraju otpremnine radnika koji odlaze u mirovinu, no do tog podatka ni oni ne mogu doći.
“Izvješćujemo vas da se sukladno odredbama Pravilnika o porezu na dohodak taj primitak u JOPPD obrascu iskazuje pod istom šifrom kao i otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza te otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Slijedom navedenog, iz dostupnih podataka nije moguće izdvojiti podatke samo o primicima po osnovi otpremnina prilikom odlaska u mirovinu”, odgovaraju iz Porezne uprave.
Otpremnine u Hrvatskoj
Prije točno godinu dana, u Hrvatskoj je trajao veliki štrajk učitelja koji su tražili veće plaće. Tada se u jednoj emisiji HRT-ovo Otvorenog moglo ponešto čuti o otpremninama profesora koji odlaze u mirovinu.
Tadašnji pomoćnik ministrice Divjak Stipe Mamić kazao je da postoji slučaj profesorice koja će kao tehnološki višak i koja ima godinu i pol dana do mirovine dobiti otpremninu veću od 300 tisuća kuna.
S njim je tada polemizirao šef Sindikata Preporod Željko Stipić koji je kazao da većina profesora u mirovinu odlazi s 9.900 kuna otpremnine.
Kada zavirimo u Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, vidimo da je uređeno pravo na otpremninu kod odlaska u mirovinu.
Članak 60.:
“Zaposleniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri proračunske osnovice”, stoji u kolektivnom ugovoru.
Kako proračunska osnovica iznosi 3.326 kuna, dolazimo do minimalne otpremnine koju je spomenuo Željko Stipić od 9.900 kuna.
