Hrvati hrle u mirovinu. Bilježimo rekordne brojke umirovljenih građana. Nažalost, najveći porast događa se u kategoriji obiteljskih mirovina u koje odlazimo nakon smrti supružnika, čemu je kumovala pandemija. Dobra je pak stvar da je prijevremenih mirovina manje nego inače.
Hrvatska ne pamti ovoliko građana koji su se umirovili u jednoj godini, čak ni 2018. kada ih je to učinilo također više nego obično. Tada je razlog bila nadolazeća mirovinska reforma u 2019. pa su radnici pred mirovinu strahovali da bi im ona mogla donijeti nepovoljnije uvjete od onih trenutnih.
“Boom” obiteljskih mirovina
Odlučili su stoga iskoristiti prve uvjete po principu “bolje vrabac u ruci, nego golub na grani”. Na kraju, nisu bili u pravu, ali za to nije zaslužna reforma, nego inicijativa sindikata “67 je previše” koja je stopirala produljenje radnog vijeka i smanjila penalizaciju prijevremene mirovine.
No, teško da možemo reći kako su povoljniji uvjeti umirovljenja sada doveli do većeg broja novih umirovljenika. Očito je umirovljenički “boom” povezan s pandemijom, o čemu nažalost svjedoči i povećan broj obiteljskih mirovina u koje korisnici odlaze nakon smrti bračnog partnera.
Iako podaci za prosinac još uvijek nisu poznati, ovoga mjeseca isplaćeno je čak 46.515 mirovina korisnicima koji su to pravo stekli prvi put u 2021. U odnosu na isti period lani, riječ je o 1.190 umirovljenika više! Brojka je veća kada je usporedimo sa svim prethodnim godinama.
Radili dvije godine dulje za samo 15 kuna više
Kada promatramo vrste mirovina, onda jasno vidimo da do najveće razlike dolazi upravo u kategoriji obiteljskih mirovina kojih je primjerice lani bilo 9.216, dok ih je ove godine čak 11.076, što je uistinu velika razlika. Ostale kategorije manje-više su jednake pa lako zaključujemo što je dovelo do rekordnog broja novih umirovljenika.
Starosnih je i sada i lani nešto više od 26 tisuća, a ohrabrujuć je podatak da je na veći broj umirovljenih, prijevremenih mirovina manje nego prošle godine, 6.673 u odnosu na 7.175 lani.
Kada je riječ o iznosima, novi umirovljenici u prosjeku primaju 2.661 kunu mirovine, što je samo 15 kuna više od prosjeka svih korisnika umirovljenih prema općim propisima. No, problem je u tomu što su radili dvije godine dulje.
Među novim mirovinama puno je onih koje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje u inozemstvo, čak 8.555. One su u pravilu niže jer se uglavnom isplaćuju za tek dio radnog staža ostvarenog u Hrvatskoj. Kada takva primanja stavimo na stranu, vidimo realniju sliku života u samoj Hrvatskoj koja je malo bolja pa tako prosječna mirovna novim umirovljenicima iznosi 3.066 kuna.